Objavljena nova knjiga Amera Kapetanovića ‘Hronika izgubljenog stoljeća’

Knjiga ‘Hronika izgubljenog stoljeća’, autora Amera Kapetanovića, nedavno je objavljena u sklopu edicije ‘Nova osjećajnost’, Izdavačke kuće Vrijeme.

Ovo nesvakidašnje prozno štivo, predstavlja svojevrsni prikaz društvenih i političkih prilika u Bosni i Hercegovini uoči i nakon austrougarske okupacije, uključujući proces stagnacije i raspada Otomanske imperije, a da bi na koncu svjedočilo o savremenoj bh. zbilji i nastavku ‘diplomatskih i političkih igara bez granica’.

Prvo razdoblje na koje se knjiga referira obuhvata kompleks složenih političkih prilika i intenzivnih diplomatskih aktivnosti u sklopu rješavanja tzv. ‘Istočnog pitanja’, evropske historijske dionice koju karakteriziraju neriješeni odnosi nakon slabljenja osmanlijske vladavine i utjecaja na prostoru Balkana i šire.  

“Cum Grano Salis”

---

Bora Ćosić dobitnik književne nagrade “Meša Selimović”

Istovremeno, autorov ‘vremeplov’ dopire do savremenog doba, dobro znanih i aktuelnih zbivanja u i oko Bosne i Hercegovine, svjedočeći o kontinuitetu agonije kroz koju ova zemlja, nažalost, prolazi ali i o nastavku diplomatskih akrobacija i hipokriziji njihovih protagonista.

Na vjetrometini preklapanja različitih interesa, Bosnu i Hercegovinu i njene stanovnike i nadalje razdiru samovolja i korupcija, a narod se, kako se u knjizi navodi, kao i prije ‘umjesto hljebom, hrani mržnjom’.

Taj ‘skok’ od nekih stotinjak godina, od sarajevskog atentata do vremena kojem u knjizi svjedočimo, ponovno nas uvodi u  galimatijas oko BiH i igre kojima se kraj ne nazire, čineći bh. mozaik još zamršenijim i nedostupnijim razložnom poimanju i primjeni vrijednosti na kojima se cijeli demokratski svijet temelji.     

Služeći se arhivskom građom – pruskim diplomatskim depešama i pismima pruskih konzula u Sarajevu, autor nam približava atmosferu tog dalekog, a u političkom diskursu bliskog vremena, otkrivajući dešavanja ‘iza zavjese’, brojne spletke, subverzije, tajne pregovore i dogovore.

Tretirajući Bosnu kao ‘poseban slučaj’, protagonisti romana se suočavaju s vlastitim dilemama, predrasudama, razočarenjima, usponima i padovima, razdirani vlastitim ambicijama i pokušajima da što bezbolnije prebrode nadolazeće i neminovne promjene.

Čitaoci ovog, nadasve, zanimljivog romana bit će u prilici uvjeriti se u aktuelnost njegovog sadržaja, te produbiti uvide u kompleksnost bh. zbilje, promišljajući širi kontekst i praveći paralele između ondašnjih i savremenih dešavanja, koja umnogome korespondiraju s aktuelnim procesima, kao i novim geopolitičkim konstelacijama i projekcijama.    

O tome zorno svjedoči posljednje poglavlje knjige, posvećeno postdejtonskoj sudbini Bosne i Hercegovine i ulozi glavnih igrača međunarodne scene, oličenih u Uredu visokog predstavnika (OHR), čije se djelovanje, uz časne izuzetke, svelo na, nerijetko, izražavanje zabrinutosti, diplomatske fraze i eufemizme.  

Prema osvrtu urednika ovog izdanja Kenana Efendića, ‘Hronika izgubljenog stoljeća’ je uzbudljiv roman o političkim prilikama i sudbinama ljudi u Bosni i Hercegovini pred austrougarsku okupaciju i nakon nje, čiji likovi, poput konzula, nisu izmišljeni.

– Osmanlijske paše, austrougarski činovnici, Hadži Lojo, Benjamin Kallay… I stvarni i ‘izmišljeni’ likovi u romanu probijaju se, katkad vješto, a ponekad i tragično, kroz sukobljene interese velikih sila, pokušavajući u doba previranja ili pronaći za sebe mjesto u historiji ili je tek preživjeti – navodi on.

Kako se u tom osvrtu nadalje navodi, veliki politički potresi neodvojivi su od malih sudbina konzula, njihovih domaćih pomoćnika, ali i pobunjenika, zavjerenika, špijuna, atentatora, avanturista…“Takvo historijsko naslijeđe u ovom će romanu glasno odjeknuti i jedno stoljeće kasnije, u naše doba“.

Autor knjige Amer Kapetanović karijerni je diplomata i bivši novinar. Nakon dvadesetak godina rada u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, uključujući i službovanje u Berlinu, karijeru nastavlja u Vijeću za regionalnu saradnju (RCC).

Amer Kapetanović autor je brojnih publikacija, analiza i novinskih članaka. Između ostalog, objavio je knjigu ‘Vanjska politika BiH – između izazova i slabosti’ te uredio publikaciju grupe autora ‘Naslijeđe mira – BiH 20 godina poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma’.