Strah od (ne)letenja
Nije samo s Wizz Airom problem: Ima li spasa za tuzlanski aerodrom?
“Ovdje ću reći da su nedavno aerodromi Zagreb, Ljubljana, Tirana, Beograd, svi su prešli u ruke ogromnih korporacija čija je jedina djelatnost upravljanje aerodromima. Aerodromi u Bosni i Hercegovini, ne da nisu pristupili takvim korporacijama, nego o tome i ne razmišljaju. Ako još neki aerodromi u regiji pređu kod ovih velikih kompanija, bojim se da se bh. aerodromima ne piše dobro”
Aviokompanija Wizz Air počela je sa zatvaranjem svoje baze na Međunarodnom aerodromu u Tuzli. Prvi bazni avion povučen je prvog dana septembra, a pregovori sa drugim aviokompanijama uveliko traju.
Iz menadžmenta Međunarodnog aerodroma Tuzla očekuju uvođenje nove kompanije do kraja novembra ove godine.
Niskobudžetna aviokompanija Wizz Air u julu je donijela odluku na osnovu zatvara bazu na tuzlanskom aerodromu, gdje su bila stacionirana dva bazna aviona.
Stanica umjesto aerodroma
Tako će povlačenjem baze iz Tuzle, ovaj aerodrom će raditi isključivo kao stanica.
Jeftini letovi prema Danskoj, Francuskoj, Norveškoj, Holandiji, Švedskoj i Njemačkoj postaju prošlost.
WizzAizr je odlučila zadržati samo četiri linije i to prema Basel-Mulhouseu, Dortmundu, Frankfurt-Hanu i Memmingenu. A ukinute su linije prema četiri glavna grada u Evropi, Berlinu, Štokholmu, Beču i Kopenhagenu. Nema ni letova za Eindhoven, Geteborg, Baden Baden, Friedrishafen, Nirnberg, Keln i Bilund.
– Tako je, Wizz Air odlazi sa oba bazna aviona. Oni sada ostaju na nekoliko linija koje su im najprofitabilnije. Razgovarali smo s njima. No, oni imaju svoje razloge i ne odustaju od njih. Mislim da su njihov problem nedostatak članova posade i letova te se zbog toga odlučuju na redukciju letova. Ostavili su, tako da kažem, potentne linije. Ali kad povuku i drugi bazni avion onda smo za njih stanica, a ne baza – kazao je za Interview Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.
On ističe kako je riječ o velikom gubitku jer tuzlanski aerodrom bilježi rekordan broj putnika. Samo u julu iz Tuzle je prevezeno 70.000 putnika.
– Mi imamo rekordnu popunjenost svih aviona u julu. A unatoč tome Wizz Air napušta Tuzlu kao bazu. Zato tražimo nova rješenja. Pregovaramo sa nekoliko aviokompanija. Ne mogu još govoritii o kojim kompanijama se radi. Ali, cilj nam je do 20. septembra potpisati sporazum, da bi do početka zimskog reda letenja imali izreklamirane destinacije i sve ostalo – dodaje Halilčević.
Makar jedan avion
Za početak je cilj, dodaje, od novembra imati jedan bazni avion u Tuzli.
– Vjerujemo da će biti adekvatna zamjena Wizz Airu. Za početak jedan bazni avion koji će moći preuzeti dio putničkog potencijala koji ostaje ostati nepokriven nakon smanjenja broja operacija Wizz Aira. Obimni pregovori su još uvijek u toku, a nakon što sve budemo finalizirali i zvanično uspostavili saradnju moći ćemo govoriti o svim detaljima – kazao nam je Halilčević.
Problem odlaska niskobudžetnog Wizz Aira iz Tuzle nije samo problem menadžmenta aerodroma, nego cjelokupne zajednice, a najviše putnika.
No, dobro su se zbog novonastale situacije zabrinule i lokalne vlasti.
Kantonalni premijer Irfan Halilagić kaže kako je Vlada TK u infrastrukturu aerodorma uložila milione maraka, a sve kako bi ovaj aerodrom bio interesantam avioprevoznicima, a koristan za putnike.
– Na Međunarodnom aerodromu Tuzla trenutno se implementiraju projekti vrijednosti oko 5 miliona KM u vidu novog Gate-a, Atrija, parkinga sa više stotina parking mjesta. Nedavno usvojenim rebalansom Budžeta TK osigurali smo iznos od 1 milion KM za ugradnju svjetlosne signalizacije na pisti, nešto što je godinama bio zahtjev aviokompanija. To što je Wizz Air najavio povlačenje baznih aviona jeste neugodno iznenađenje, jer nije bilo prethodnih najava. Ali, tražimo izlaz – ističe je Halilagić.
U rješavanje ovog problema uključili su se i viši nivoi vlasti.
Zastupnički dom Parlamenta BiH je nedavno usvojio incijativu kojom se uvodi jednogodišnji moratoriju na naplatu takse od tri KM po putniku na aerodromima u našoj zemlji.
Ryanair se vraća?
Ovo je taksa koju naplaćuje Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA), a ona je sporna bila za aviokompaniju Ryanair, koja je aerodrom u Tuzli napustila u maju ove godine. Tako da bi i Ryanair mogao biti jedan od budućih avioprevoznika iz Tuzle, jer smetnji u vidu takse od 3 KM po putniku više nema, barem narednih godinu dana.
– Mi smo Ryanairu poslali obavijest i sada čekamo povratnu informaciju. S obzirom da 1. novembra ulazimo u zimski period letenja, a Ryanair je još ranije kreirao svoj plan, vrlo vjeovatno je da bi oni saobraćanje sa našeg aerodroma mogli uspostaviti u martu iduće godine sa minimalno tri ili četiri destinacije. To su nam rekli u razgovoru – otkrio je Halilčević.
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto kaže kako država stoji iza svih aerodroma u BiH ali da je najveća odgovornost na vlasnicima aerodroma. Kada je u pitanju Međunarodni aerodrom Tuzla, vlasnik je Tuzlanski kanton.
– Mi možemo učiniti jedan dio, to je u ovom slučaju moratorij na taksu po odlazećem putniku ili smanjenje te cijene od 3 KM. Mi tu taksu ne možemo trajno ukinuti jer je ona osnovni prihod Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH koja mora da uredi cijeli sektor vazduhoplovstva – ističe Forto.
Ucjenjivačko ponašanje
On navodi kako su se nakon pandemije Covida avioprevoznici počeli ponašati pomalo i ucjenjivački.
– Kažu, ako vi nama ne date sve ovo, ne samo taksu nego i još mnogo toga, onda ćemo mi otići tamo gdje to sve imamo. To se desilo nama. Oni su imali listu zahtjeva prema našim aerodromima, nisu svi ti zahtjevi ispunjeni, a neki drugi aerodromi su to uradili. Ovdje ću reći da su nedavno aerodromi Zagreb, Ljubljana, Tirana, Beograd, svi su prešli u ruke ogromnih korporacija čija je jedina djelatnost upravljanje aerodromima. Aerodromi u Bosni i Hercegovini, ne da nisu pristupili takvim korporacijama, nego o tome i ne razmišljaju. Ako još neki aerodromi u regiji pređu kod ovih velikih kompanija, bojim se da se bh. aerodromima ne piše dobro – zaključuje ministar Forto.
Tuzlanski aerodrom, koji je trenutno u situaciji da ostaje bez većeg broja linija, u nekoliko navrata ove godine oborio je svoje lične rekorde, u osam mjeseci je prevezeno više od pola miliona putnika, a godišnji plan iznosio je 600 hiljada.
Unatoč evidentnim problemima, ovaj plan će zasigurno biti premašen.
No, tako je ove godine. A kako će biti iduće? Cilj koji je zacrtan, do 20. septembra potpisati novi ugovor s novom kompanijom je hrabar, ali, niko još nema garancija da će biti i realiziran.