Haški osuđenici žele skandinavski zatvorski raj, boje se njemačkih kazamata

Prije pravomoćnosti presude, a vjerovatno i nakon nje izvjesno je da će Radovan Karadžić biti u pritvorskoj jedinici Haaškog suda u Scheveningenu. Međutim, nije isključeno da i on, kao brojni haaški osuđenici, nakon izvjesnog vremena promijeni zemlju u kojoj će izdržavati kaznu, a to može ovisiti o nizu okolnosti. Haaški sud posebno vodi računa o blizini rodbine osuđenika.

Novinari agencije Anadolija istražili su 2013. godine gdje su tada kazne izdržavali haaški osuđenici, doznali su gdje se tačno nalaze i otkrili da mnogi od njih svoje zatvorske dane provode u ćelijama koje se mogu usporediti s hotelskim sobama, gledajući TV u klimatiziranim prostorijama, dok neki žive u zatvorima u kojima su premlaćivanje i seksualno nasilje svakodnevna pojava. Nekadašnji oficir Vojske Republike Srpske Radomir Kovač, koji izdržava zatvorsku kaznu od 20 godina zbog zločina nad Bošnjacima u Foči, nalazi se u zatvoru u Norveškoj.

Imaju ključeve

U norveškim zatvorima osuđenici nose ključeve svojih ćelija, a čuvari nisu naoružani. Osuđenici smiju nositi odjeću kakvu požele, a danju rade poslove za koje mogu dobiti i do deset dolara dnevno, poput vrtlarenja, izrade prozora ili timarenja konja.

Ratni predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, osuđen na 20 godina zatvora zbog etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, bio je u zatvoru u Engleskoj odakle je prebačen u ćeliju u Walesu. U Walesu postoje četiri zatvora i njihov je najveći problem pretrpanost pa je tako u julu prošle godine bilo 847 zatvorenika više od predviđenog.
Međutim, osim problema pretrpanosti, prema podacima do kojih su došli novinari agencije Anadolija, uvjeti u zatvorima u Walesu su dobri, s izrazito visokim standardom te solidnim smještajem i infrastrukturom. Haaški osuđenici koji kaznu služe u Danskoj su ratni zamjenik komandanta Specijalne policije MUP-a Republike Srpske Ljubomir Borovčanin, osuđen na 17 godina zatvora zbog poticanja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, bivši pripadnik interventnog voda Policije RS-a u Brčkom Ranko Češić, osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina koje je počinio nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom, i ratni predsjednik Kriznog štaba tzv. Autonomne regije Krajina Radovan Brđanin, koji je osuđen na 30 godina zatvora.

Zatvori u Danskoj i Švedskoj su komforni i uredni te više nalikuju na pojedine hotele u balkanskim zemljama. Danska je raj za zatvorenike gdje se na jednog zatvorenika dnevno potroši od 400 do 800 dolara. Zatvorenici u svojim ćelijama mogu gledati TV i imaju klima-uređaje.

Nasilje u Njemačkoj

Zatvorsku kaznu u Njemačkoj izdržavaju general Vojske Republike Srpske Stanislav Galić, koji je osuđen na doživotnu kaznu zbog uloge koju je imao u opsadi Sarajeva, i Dragoljub Kunarac, ratni zločinac iz Foče osuđen na 28 godina zatvora. Uvjeti u njemačkim zatvorima su među najgorima u Evropi. Primjerice, svaki četvrti zatvorenik u Njemačkoj priznao je da je barem jednom mjesečno bio žrtva nasilja, premlaćivanja ili seksualnog zlostavljanja.

U italijanskim zatvorima nalaze se Dragan Nikolić Jenki, upravnik ratnog logora za bošnjačke civile Sušica u Vlasenici, koji je osuđen na 23 godine zatvora, i Goran Jelisić zvani “srpski Adolf”, koji izdržava kaznu od 40 godina zatvora zbog zločina koje je počinio kao komandant logora za nesrbe u Brčkom. Ondje uvjeti nisu odlični, kao ni u Francuskoj u kojoj kaznu služi Milomir Stakić, bivši načelnik prijedorske općine osuđen na 40 godina zatvora. Zatvori su pretrpani, a uvjeti nehumani.

General Vojske Republike Srpske Radislav Krstić, koji služi kaznu od 35 godina zatvora za genocid u Srebrenici, bio je u zatvoru Wakefield u Velikoj Britaniji, jednom od najstrožih, ali je iz sigurnosnih razloga vraćen u pritvorsku jedinicu Haaškog suda.

U zatvoru Tartu u Estoniji kaznu su služili ratni general Vojske RS-a Dragomir Milošević, osuđen na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u opkoljenom Sarajevu, i Milan Martić, koji izdržava kaznu od 35 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za zločine koje je kao predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine počinio u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. U zatvoru Tartu nalaze se administrativne zgrade, sobe za goste, sportski centri, učionice, prostorije za vjerske obrede i prostorije za profesionalno usavršavanje. Zatvor ima 479 ćelija veličine oko deset kvadratnih metara.

Dobro je i u Španiji

Osuđenik Darko Mrđa kaznu od 17 godina zatvora, koju mu je Haaški tribunal izrekao zbog zločina na Korićanskim stijenama, izdržava u Španiji gdje su uvjeti mnogo bolji nego u zatvorima u Velikoj Britaniji i Italiji. U španskim zatvorima osuđenici mogu kupiti sve potrepštine, od kolača, čokolade, kafe, čaja i cigareta do telefonskih kartica.

U austrijskom zatvoru je Zoran Žigić, koji izdržava kaznu od 25 godina za zločine koje je kao stražar počinio u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, a ondje može i dobro zaraditi.