Govor u Kijevu
Komšić povukao paralelu između Ukrajine i BiH: “Moramo biti glasni u osuđivanju agresora”
“Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH
Ukrajina obilježava Dan nezavisnosti, a u službenoj posjeti ovoj zemlji borave predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović. Jučer su se sastali sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a danas prisustvuju Trećem summitu Krimske platforme.
Na summitu se prisutnima obratio i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, čiji govor prenosimo u cjelosti.
“Kao predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čast mi je učestvovati na Trećem summitu Krimske platforme, i sa ovog mjesta poslati jasnu i nedvosmislenu poruku podrške ukrajinskom narodu u borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, što, naravno, uključuje i Krim. Krim je Ukrajina!
Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini, prethodila je politička, medijska, ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i ona kulturološka – pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njezinih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na hiljadugodišnju istoriju postojanja bosanske državnosti.
Čak su i okolnosti agresije na Ukrajinu i moju zemlju slične. U februaru 1992. godine, bosanskohercegovački građani su glasali na referendumu birajući nezavisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, evropsku Bosnu i Hercegovinu. Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva.
Dok smo pratili događaje u Kijevu krajem 2013. i početkom 2014. godine, kada su demokratskim putem Verkhovna Rada i građani Ukrajine jasno poslali poruku da žele svoju zemlju iščupati iz vazalskog odnosa prema Rusiji, te je usmjeriti ka slobodnom dijelu svijeta i Evropskoj uniji, pribojavali smo se sličnog scenarija koji smo iskusili dvadeset godina ranije – ilegalne agresije i pokušaja aneksije suverenog ukrajinskog teritorija. Ova djela bila su jasno kršenje člana 2. Povelje Ujedinjenih naroda, Helsinškoga završnog akta, kao i Sporazuma o prijateljstvu između Rusije i Ukrajine.
Članica Predsjedništva BiH
Oglasila se Cvijanović nakon što su se Komšić i Bećirović danas pojavili u Kijevu sa Zelenskim
Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilо je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u veljači 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, podčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju.
Zajedno, moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštiti temeljne principe međunarodnog prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta. Nepovredljivost državnih granica, kao i politička nezavisnost suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije biti kompromisa. Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu odbrane tih temeljnih principa. Stoga moramo biti glasni i jasni u podršci Ukrajini i osuđivanju agresora.
Hvala vam na pažnji. Slava Ukrajini!“
