Trodnevna žalost u Gradačcu

U Gradačcu je proglašena trodnevna žalost poslije zločina koji je počinio Nermin Sulejmanović, nakon čega je izvršio samoubistvo.

Tri mrtve i tri ranjene osobe, epilog su Sulejmanovićevog zločinačkog pohoda.

Prvo je ubio suprugu nakon teškog premlaćivanja, a sve je emitovao na društvenim mrežama – i to u prisustvu maloljetnog djeteta. Osim toga, ubio je dva muškarca. Ranio je jednog policajca, te još jednog muškarca i ženu na različitim lokacijama u Gradačcu.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić zatražit će hitnu sjednicu Vijeća ministara BiH s ciljem razmatranja prijedloga o proglašenju Dana žalosti i u cijeloj državi zbog višestrukog ubistva u Gradačcu.

Saučešće porodicama ubijenih

Povodom femicida i dva ubistva, koji su se desili u Gradačcu, Odbor za praćenje provedbe i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u Bosni i Hercegovini upućuje izraze najiskrenijeg saučešća porodicama ubijenih, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Odbor smatra da je situacija u pogledu femicida i rodno zasnovanog nasilja alarmantna i da kao takva zahtijeva dužnu pažnju i hitnu reakciju svih nadležnih institucija.

Odbor je tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kojim rukovodi Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a koji, između ostalog, ima zadatak da analizira podatke o slučajevima femicida i daje preporuke za dalje postupanje u cilju sprečavanja ovog najtežeg oblika nasilja nad ženama.

U skladu s navedenim, a na inicijativu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine započelo je evidentirati podatke o odnosu žrtve i počinoca u slučajevima ubistva žena. Ovi podaci su pokazali da je u periodu 2021. i 2022. godina ukupno ubijeno 19 žena.

Odbor podsjeća da je Bosna i Hercegovina 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju i obavezala se na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja prevencije i zaštite žrtava nasilja, te kažnjavanje počinilaca nasilja.

Prema Istanbulskoj konvenciji, država je dužna postupati s dužnom pažnjom prema svim prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama, što uključuje neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere da spriječi, istraži, kazni i za djela nasilja obuhvaćena ovom konvencijom.

Istanbulska konvencija propisuje obavezu država članica da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da se za prijavljene slučajeve nasilja nad ženama, provede procjena rizika opasnosti od ubistva, ozbiljnosti situacije i opasnosti od ponovljenog nasilja, te da, ako je potrebno, bude osigurana koordinirana podrška žrtvama.

Femicid nije izolovan događaj, već je potrebno imati u vidu specifičnost konteksta u kome se ubistvo dogodilo. Više od jedne trećine pokušaja i izvršenog femicida desilo se u stanu, kući ili dvorištu žrtve čime se potvrđuje da je za ženu koja trpi nasilje najopasnije mjesto upravo njen dom. Najvećem broju ubistava prethodilo dugotrajno nasilje koje nije bilo prijavljivano ili je bilo prijavljivano, ali je izostala adekvatna reakcija institucija, takođe u većini slučajeva slučajeva počinilac bio bivši bračni, vanbračni ili emotivni partner.

U skladu s navedenim, Odbor poziva nadležne institucije da reaguju s dužnom pažnjom i preuzimaju sve neophodne mjere propisane Istanbulskom konvencijom, kako bi se spriječili budući slučajevi femicida, ali i svi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i nasilja u porodici.