izmjene zakona
Podignuta optužnica: Dodiku prijeti pet godina zatvora?
Osoba koja je odgovorna za funkciju ili obnaša funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH – od države do mjesne zajednice – a koja ne impelmentira ili ne izvršava, ili sprečava izvršavanje odluke visokog predstavnika, kaznit zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i direktora Službenog lista ovog entiteta Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, potvrđeno je za Detektor.
Iz Državnog tužilaštva su potvrdili da je optužnica protiv Dodika i Lukića, koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.
U ovom trenutku iz Tužilaštva BiH nisu potvrdili više detalja o optužnici.
Dodik je ranije potpisao ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH a Lukić kao direktor Službenog lista Republike Srpske odobrio objavljivanje ovog Zakona kojeg je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ranije poništio.
Zakon kojim je u entitetu RS uvedeno nepoštivanje odluka Ustavnog suda usvojen je nakon što je Ustavni sud na sjednici koju je održao 19. juna izmijenio Pravilnik o radu.
Ranije, tokom juna poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su usvojili i izmjene zakona o objavljivanju propisa, prema kojima Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koje donosi visoki predstavnik u BiH. Dodik je 7. jula na svom Twitter nalogu objavio da je “potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS”, a dva dana kasnije ukazi o oba sporna zakona objavljeni su u Službenom glasniku RS-a. Objavi je prethodila smjena Milke Devušić sa mjesta direktora Službenog glasnika RS-a, na čije mjesto je kao vršilac dužnosti na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade RS-a imenovan Miloš Lukić.
Početkom jula, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio je ovakve odluke Narodne skupštine, nakon čega je saopćio da je uveo i izmjene Krivičnog zakona BiH, koje su stupile na snagu 2. jula, a kojima je kao krivično djelo predvidio neizvršavanje odluka ili sprečavanje izvršavanja odluka visokog predstavnika.
Schmidtovom odlukom, između ostalog, dodan je novi član Krivičnog zakona BiH koji se tiče neizvršavanja implementacije odluke visokog predstavnika. Tu se, između ostalog, navodi da će se osoba koja je odgovorna za funkciju ili obnaša funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH – od države do mjesne zajednice – a koja ne impelmentira ili ne izvršava, ili sprečava izvršavanje odluke visokog predstavnika, kaznit zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Prema novom članu, osoba koja je direktnom ili indirektnom naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprečava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja informiše nadređenog da je taj postupak krivično djelo, može biti blaže kažnjena. Osoba koja je naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprečava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja o tome informiše tužitelja, neće biti kažnjena.
U izmijenjenom članu koji se tiče neizvršavanja ili sprječava izvršenja odluka Ustavnog suda BiH, Državnog suda, Doma za ljudska prava BiH ili Evropskog suda za ljudska prava, pored već postojećeg dijela koji se tiče zatvorske kazne, dodani su i obnašatelji nižih nivoa vlasti te sankcije koje se tiču zabrana obnašanja bilo koje javne funkcije i svih drugih dodatnih sankcija, jednako kao u članu posvećenom nepoštivanju odluka visokog predstavnika.
