Preminuo legendarni direktor Intela i čovjek koji je sagradio Silicijsku dolinu
Legendarni biznismen, inženjer i pionir u razvoju čipova te šef jedne od najjačih tehnoloških kompanija na svijetu Andy Grove preminuo je u ponedjeljak s navršenih 79 godina života. Tačan uzrok smrti nije objavljen, ali kako piše Business Insider, Andy Grove se dugo borio Parkinsonovom bolešću.
Osnivač Applea Steve Jobs nazivao ga je svojim mentorom, a jedan od najmoćnijih investitora Silicijske doline Marc Andreessen često je znao reći da je upravo Grove čovjek koji je izgradio Silicijsku dolinu.
Rođen je u Budimpešti kao András Gróf. Završiio je studije elektrotehnike i doktorirao na prestižnom Univerzitetu Berkeley. Karijeru je počeo u kompaniji Fairchild Semiconductor i potom 1968. godine prešao u Intel koji su osnovali Robert Noyce i Gordon Moore. U svojih 40 godina koliko je proveo u Intelu, Grove je odigrao jednu od ključnih uloga u pretvaranju tehnološkog startupa u najmoćnijeg proizvođača čipova na svijetu.
We are saddened by Andy Grove's passing. He made the impossible happen, time and again. https://t.co/DWqQlMgXiD pic.twitter.com/Wi2Whu5qMn
— Intel (@intel) March 22, 2016
U partnerstvu s suosnivačem Microsofta Billom Gatesom, stvoren je svojevrsni duopol Wintel, koji je oblikovao i zadominirao tržištem personalnih kompjutera. Naime, u Microsoftove kompjutere ugrađivali su se Intelovi procesori, a s Groveom na čelu, godišnji prihodi Intela su narasli s 1,9 milijardi dolara na više od 26 milijardi.
Njegov najveći doprinos u Intelu sastojao se od discipliniranog vodstva, visoke radne etike i genijalnih upravljačkih vještina, koje je kasnije prenio u knjigu o menadžmentu “Samo paranoični uspijevaju”.
Before Intel: The incredible story of Andrew Grove, TIME's 1997 Man of the Year https://t.co/tx26WU790y
— TIME.com (@TIME) March 22, 2016
Njegovu knjigu mnogi poslovni ljudi i dan danas smatraju obveznom lektirom, a svoja menadžerska znanja novim je naraštajima na predavanjima na Stanfordu.
Njegova nevjerovatna životna priča o preživljavanju holokausta, bijegu iz Mađarske nakon revolucije te fantastičnom uspjehu u tehnološkoj industriji opsežno je obradio magazin Time, koji ga je 1997. godine proglasio najutjecajnijim čovjekom godine.