ruski diktator
Posljedice Putinove posljednje odluke osjetit će cijeli svijet
Analitičari kažu da će cijene nekih osnovnih namirnica vjerojatno porasti kao rezultat odluke Rusije iako se globalna dostupnost žitarica poboljšala od početka rata zbog većih zaliha proizvođača poput Rusije i Brazila
Rusija se danas povukla iz takozvane Crnomorske inicijative za žitarice, sporazuma postignutog uz posredovanje UN-a zbog kojeg je Ukrajina tokom prošle godine unatoč ratu uspjela izvesti na desetke miliona tona žitarica i uljarica. Dogovor je bio ključan za protok hrane iz Ukrajine u svijet, ali ga je Rusija, tvrdeći da je njen vlastiti izvoz hrane i gnojiva ugrožen zbog zapadnih sankcija, ukinula.
Šta je točno određivao sporazum? Ujedinjeni narodi i Turska posredovali su prije godinu dana pri sklapanju sporazuma koji bi omogućio siguran prolaz ukrajinskih žitarica kroz Crno more, uprkos ruskoj invaziji i blokadi njenih luka. U sklopu sporazuma je uspostavljeno zajedničko koordinacijsko središte za inspekciju brodova i praćenje njihove plovidbe. Dogovor se odnosio na tri ukrajinske luke na crnomorskoj obali: Odesu, Černomorsk i Južni.
Ukrajina izvozila dovoljno hrane da prehrani 400 miliona ljudi
Prije ruske invazije, Ukrajina je izvozila dovoljno hrane da prehrani 400 miliona ljudi. Kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice i suncokretovog ulja, zemlja je kroz crnomorske luke isporučivala oko 5 miliona tona žitarica i uljarica mjesečno.
Nakon ruske invazije izvoz kroz crnomorske luke je stao te poljoprivrednici nisu imali gdje skladištiti ili prodavati ogroman urod. To je moglo imati značajan negativan utjecaj na globalnu sigurnost hrane. Zemlje poput Egipta i Libije bi bile uskraćene za dvije trećine svoje opskrbe žitaricama. U drugim državama bi došlo do porasta cijena zbog nedostatka žitarica na globalnom tržištu.
Crnomorska inicijativa za žitarice se pokazala kao konkretno rješenje. Do oktobra 2022. ukrajinski izvoz žitarica i uljarica preko Crnog mora oporavio se na 4.2 miliona tona. Zahvaljujući sporazumu, izvezeno je oko 33 miliona tona žitarica, piše Politico.
Šta se dogodilo?
Rusija se povukla iz sporazuma, tvrdeći da UN i zapadne zemlje nisu ispunili njene zahtjeve. Iako zapadne sankcije predviđaju izuzeća za hranu i gnojiva, Kremlj tvrdi da sankcije usmjerene na ruske pojedince koji se bave proizvodnjom gnojiva i na njenu državnu poljoprivrednu banku otežavaju vlastiti izvoz.
Moskva je u više navrata prijetila da će napustiti sporazum ako se ne ukinu sankcije i ako se državna poljoprivredna banka ponovno ne primi u međunarodni sustav plaćanja SWIFT.
Kakva je sada situacija?
Čak i prije nego što je Rusija napustila sporazum, Inicijativa za crnomorske žitarice je više-manje prestala funkcionirati. Izvoz je pao na samo 1.3 miliona tona u maju. Ukrajina je cijelo vrijeme radila na planu B, odnosno izvozu žitarica izvan okvira crnomorskog sporazuma.
Taj plan dijelom ovisi o garantovanom fondu od 500 miliona dolara za pokrivanje bilo kakvih šteta ili troškova nastalih brodovima koji plove Crnim morem, a dijelom o izvozu žitarica putem Dunava. Tim se putem prije rata izvozilo nekoliko stotina hiljada tona žitarica mjesečno.
Tokom prošle godine to se povećalo na 2 miliona, a postoji potencijal da se ta brojka udvostruči, prema Ukrajinskom udruženju za žitarice. Unatoč planu B, ukrajinski poljoprivrednici će zasigurno osjetiti udarac, a povećani logistički troškovi znače da će morati prodavati po sniženoj cijeni
Hoće li siromašne zemlje gladovati?
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle sedmice kazao da samo 3 posto ukrajinskog izvoza odlazi u siromašne zemlje. No podaci koje je prikupila platforma za podatke o izvozu Kpler proturječe toj tvrdnji.
Ipak, svaki pad globalnih zaliha ili nestabilnost na tržištima, koliko god mala, utječe na siromašne zemlje. “Sada kada je ovaj sporazum maknut sa stola, pod hitno trebamo razmišljati o tome kako nahraniti svijet”, poručili su iz neprofitne organizacije Oxfam.
“Ne znam kako ćemo preživjeti”
U somalskom Mogadishuu vijest je dočekana sa strepnjom. Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, cijene pšenice su u Somaliji dvostruko skočile, a potom pale za četvrtinu nakon potpisivanja BSGI-ja.
“Ne znam kako ćemo preživjeti”, rekla je Halima Hussein, majka petero djece. Trgovci procjenjuju da bi vreća 50 kila pšenice, koja sada košta 20 dolara, mogla porasti na 30. U 2022. Somalija je iz Ukrajine uvezla 84.000 tona žita, a godinu ranije 31.000.
UN-ov Svjetski program za hranu također se snažno okrenuo ukrajinskim žitaricama kako bi prehranio ljude u zemljama koje pate od sukoba i ekstremnih vremenskih prilika, uključujući Somaliju, Jemen i Afganistan.
Analitičari kažu da će cijene nekih osnovnih namirnica vjerojatno porasti kao rezultat odluke Rusije iako se globalna dostupnost žitarica poboljšala od početka rata zbog većih zaliha proizvođača poput Rusije i Brazila.
U Mogadishuu već navala na zalihe
Shashwat Saraf, direktor za hitne slučajeve u istočnoj Africi u Međunarodnom odboru IRC-ja, rekao je da će utjecaji biti dalekosežni u Somaliji, Etiopiji i Keniji, koje se suočavaju s najgorom sušom na Rogu Afrike u desetljećima.
Osim doreltmpg utjecaja smanjene ponude iz Ukrajine, jednog od najvećih svjetskih dobavljača žitarica, nestabilnost na globalnom tržištu vjerovatno će dovesti do toga da zemlje sa skromnim viškovima zaustave izvoz, rekao je Saraf.
S višim cijenama hrane humanitarne agencije poput IRC-ja morale bi povećati vrijednost novčanih transfera koje daju gladnima za kupnju hrane, prisiljavajući ih tako da smanje broj korisnika, dodao je Saraf. Danas je u Mogadishuu već bila navala na zalihe.
“Sada moram kupiti više vreća pšeničnog zrna prije nego što najveći trgovci podignu cijenu. U suprotnom si naši siromašni kupci neće moći priuštiti kupnju skupe hrane poput pšenice”, rekao je trgovac Mohamed Osman za Reuters.
