"Između strahova i nade"
Izložbom Fabricea Dekonincka u Vijećnici obilježena 28. godišnjica genocida u Srebrenici
Dekoninck, koji je kao 24-godišnjak pratio sukobe na prostorima bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog vijeka, posjetio je brojne lokacije stradanja ljudi u BiH i napravio impresivnu kolekciju fotografija
Izložbom francuskog fotografa Fabricea Dekonincka „Između strahova i nade“ i prigodnim obraćanjima danas je u sarajevskoj Vijećnici, u organizaciji Grada Sarajeva, upriličeno obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici.
Dekoninck, koji je kao 24-godišnjak pratio sukobe na prostorima bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog vijeka, posjetio je brojne lokacije stradanja ljudi u BiH i napravio impresivnu kolekciju fotografija. Njegov projekt „Između strahova i nade“ čine portreti ljudi koji su podijelili svoje životne priče iz Sarajeva, Srebrenice i Prijedora.
Pravo lice genocida
Dvije i po godine obilazio je lokacije na kojima su počinjeni zločini, razgovarao je sa ljudima koji su preživjeli genocid i shvatio obim terora kroz koji su morali proći.
-Posjetio sam lokacije gdje su ljudi pogubljeni, mučeni, gdje je počinjen genocid. Razgovarao sam sa svjedocima i ovjekovječio njihove priče. Zauvijek sam im zahvalan što su mi se otvorili i prenijeli ta užasna iskustva. Moj rad kroz fotografiju prikazuje pravo lice genocida, izvan statistike. Kroz ove fotografije ne želim samo odati počast žrtvama, već pokazati da je ovo dio historije koji ne može biti izbrisan – kazao je Dekoninck.
Kako je kazao, u Srebrenici se nedvojbeno dogodio genocid, a njegove fotografije su dokaz svima onima koji bi željeli da to negiraju.
-Da bih to učinio, posjetio sam užasne lokacije koje će me zauvijek proganjati. To su lokacije na kojima je čovječanstvo ubijeno i kao takve moraju biti zapamćene, kao što su Aušvic, Alepo ili Mariupolj – dodao je Francuz.
Svjetionik nade
Zamjenica gradonačelnice Sarajeva Anja Margetić ističe da je Dekoninckova izložba „svjetionik nade koji osvjetljava put ka budućnosti, ali samo ako smo spremni prihvatiti događaje iz prošlosti i suočiti se s njima“.
-Ovo je priča o susretu s ljudima koji su preživjeli rat, o mjestima gdje su se zločini dogodili, te o tragovima koji su poslije njih ostali. Nama i budućim generacijama ostaje da njegujemo i nadograđujemo naslijeđe Tribunala, da nastavimo tragati za istinom i pravdom. Jedino znanje i prihvatanje sudski utvrđenih činjenica je pravi put u borbi protiv revizionizma i negiranja zločina genocida – podvukla je Margetić.
Izložba je nastala partnerstvom Grada Sarajeva, Informativnog centra u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, Udruženja „Obrazovanje gradi BiH Jovan Divjak“, Javnog preduzeća Sarajevo i Festivala MESS.
