U iščekivanju zakona o sukobu interesa: Ministri Bunoza i Škobić govore za Fokus

Nakon dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji u decembru 2022. godine, za vlasti Bosne i Hercegovine se kao nulti prioritet nametnulo pitanje jačanja vladavine prava. Jedna od izrazito značajnih oblasti, koja je i sastavni dio 14 prioriteta u Mišljenju Evropske komisije za BiH, jeste sukob interesa. Ujedno to je i “bolna tačka” vlasti BiH, koja, evidentno je, pokazuje otpor prema usvajanju novog zakonskog rješenja u skladu s evropskim standardima.

Naime, kada je riječ o državnom nivou, na snazi je Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH koji je usvojen davne 2013. godine, a koji pokazuje niz slabosti, posebno u dijelu koji se tiče rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, a u kojoj sjede dijelom i izabrani politički predstavnici.

Zahtjevi evropskih integracija

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler na nedavno održanoj debati „Pravo na pravdu” potcrtao je da se ovaj i drugi zakoni iz oblasti pravosuđa trebaju naći u parlamentarnoj proceduri, i to u obimu i sadržaju koji je usklađen sa zahtjevima evropskih integracija.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza potvrdio je za Fokus.ba da su za novi Nacrt zakona o sukobu interesa BiH pribavili sva potrebna mišljenja.

– Trenutno još neke stvari ugrađujemo. Prihvatili smo i određena mišljenja i nevladinog sektora, tako da je realno očekivati da možda sredinom sedmog mjeseca bude na sjednici Vijeća ministara BiH – rekao je Bunoza.

On je naveo da su prilikom izrade ovog zakona uzete u obzir preporuke Evropske komisije kao i izvještaji za Bosnu i Hercegovinu, zatim preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) i smjernice za rješavanje sukoba interesa u javnoj upravi.

Treba podsjetiti da je nevladin sektor na čelu s organizacijom Transparency International uz podršku Delegacije EU u BiH, OSCE-a i drugih međunarodnih subjekata radio na zakonskom rješenju, u skladu s evropskim standardima. U proceduru upućena poboljšanja ovog zakona su čekala i pet godina na odlučivanje, a protekle godine su izmjene ovog zakona oborene u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Izmjene u RS-u

Zastupnici Narodne skupštine RS-a početkom juna su usvojili dopune Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti entiteta. To je izazvalo brojne reakcije, a iz nevladinog sektora ocijenili su da je ovim praktično legaliziran sukob interesa. Naime, intereveniralo se u članu 8. gdje se funkcionerima dozvoljava angažman u upravnim i nadzornim odborima udruženja ili fondacija koje iz budžeta ne dobiju više od 100.000 KM godišnje. Do sada je to bilo zabranjeno ako je riječ o istom nivou vlasti.

Na nivou Federacije BiH, kada je riječ o oblasti sukoba interesa, tu je slika još turobnija. Naime, još od 2013, kada je usvojen Zakon o sukobu interesa na nivou države i kada su Centralnoj izbornoj komisiji BiH oduzete nadležnosti da provodi postupke sukoba interesa, ovaj zakon nema ko da provodi na nivou FBiH budući da u istoimenom federalnom zakonu to čini CIK?!

Prethodna federalna vlast je u proceduru uputila izmjene ovog zakona, no nedavno su iz parlamentarne procedure povučene. Ministar pravde FBiH Vedran Škobić potvrdio je za Fokus ovu informaciju kazavši da je riječ o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je prethodni saziv Vlade utvrdio.

– Razlog zbog kojeg je ovaj prijedlog povučen iz parlamentarne procedure jeste što je nužno obaviti dodatne konsultacije, posebno u svjetlu procedure usvajanja Zakona o sukobu interesa na državnom nivou, a sve kako bi rješenja između entiteta i države bila što više sinhronizirana – rekao je Škobić.

Zahvaljujući aktivnostima Ureda za borbu protiv korupcije KS, na čelu s Erduanom Kafedžićem, kao i podršci međunarodne zajednice na čelu s Ambasadom SAD-a, Delegacijom EU i OSCE-om, od januara je snazi Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije KS kojim se, između ostalog, regulira oblast sukoba interesa u ovom kantonu.

Desetine ostavki u KS

Rezultat stupanja na snagu, ali i primjene ovog zakona su, između ostalog, desetine podnesenih ostavki u javnom sektoru.

– Primjena odredbi Zakona koje se odnose na oblast sukoba interesa u najvećoj mjeri su imale preventivno dejstvo zbog toga što je značajan broj nosilaca javnih funkcija u KS odstupio s nespojivih javnih funkcija, podnošenjem ostavki. Također, učinci u primjeni Zakona ogledaju se i u izbjegavanju mogućeg sukoba interesa, tako što se osobe koje planiraju preuzeti određenu funkciju obrate Uredu upitom da li je određena funkcija koju trenutno obavljaju nespojiva s funkcijom koju planiraju preuzeti – kazao je za Fokus Kafedžić.

Ured je do sada pokrenuo 31 postupak utvrđivanja postojanja sukoba interesa, od kojih su 22 postupka okončana dok je devet postupaka u proceduri, u toku je prikupljanje isprava i dokaza na osnovu kojih će se ovi postupci okončati. Kada su u pitanju ostavke na javne funkcije, Ured je do 18. maja 2023. godine, zaprimio ostavke na javne funkcije od 44 osobe. Kafedžića smo upitali i za stav o činjenici da FBiH još uvijek nema adekvatan zakon u ovoj oblasti.

– Za donošenje zakona na nivou FBiH kojim bi se regulirala oblast sukoba interesa potrebno je opredjeljenje vladajuće strukture, a što očigledno nije postojalo u proteklom periodu. Ured smatra da je za efikasnu provedbu ovakve vrste propisa neophodno stvaranje određenih pretpostavki koje se prvenstveno odnose na transparentnost u funkcioniranju i radu institucija koje postoje na nivou ovog entiteta, kao i na transparentnost javnih službenika koji su zaposleni i imenovani u ovim institucijama. Ova dva procesa transparentnosti su osnov i ključni faktor za uspostavljanje antikoruptivnog mehanizma koji omogućava praćenje pojavnih oblika sukoba interesa te njihovo eventualno sprečavanje – rekao je Kafedžić.

On je ukazao na značaj informacionog sistema Ureda i prednosti informatičkih alata u oblasti prevencije i borbe protiv korupcije, u čijem sastavu su baze podataka, kao i ostali podaci koji su značajni za obavljanje aktivnosti iz nadležnosti Ureda, organa koji je nadležan za odlučivanje o postojanju sukoba interesa, čime je omogućeno efikasno provođenje i primjena Zakona.

– Podaci sadržani u internim i online bazama podataka odnose se, između ostalog, na zapošljavanje, imovinu nosilaca javnih funkcija, imenovanja, javne nabavke, dodjelu novčanih sredstava kroz transfere, novčane poticaje i podsticaje poljoprivredi, odnosno maloj privredi. Informacioni sistem pruža Uredu efikasno praćenje provođenja i realizacije procesa iz predmetnih podataka, omogućava Uredu da prati sva imenovanja u Kantonu Sarajevo i samim tim omogućena je detekcija eventualnih situacija sukoba interesa koje zahtijevaju preduzimanje određenih mjera s ciljem njihovog otklanjanja – rekao je Kafedžić.

Zaključio je da uslovi za donošenje zakona kojim bi se regulirala oblast sukoba interesa na federalnom nivou, a shodno činjenici da nisu stvorene ranije navedene pretpostavke za to, nisu još ispunjeni, te da bi i u slučaju donošenja ovakve vrste propisa, a bez ispunjavanja ovih pretpostavki, efikasna primjena i provođenje zakona bili nemogući.