Obilježena godišnjica zločina u Kalinoviku, preživjele provociraju muralom i spomenikom Mladiću

Ključni problemi članova porodica ubijenih nestalih osoba iz Kalinovika su sporo traženje i nedostatak informacija o nestalim osobama na području Kalinovika i okolnih opština te konstantno veličanje ratnih zločinaca, rečeno je danas na obilježavanju 31. godišnjice zločina u Kalinoviku.

Obilaskom nekadašnjih logora i stratišta, među kojima je zloglasni logor “Barutni magacin” te polaganje cvijeća i odavanje počasti ubijenim žrtvama, danas su porodice ubijenih i nestalih, svjedoci i građani, obilježili 31. godišnjicu zločina u organizaciji Udruženja “Istina-Kalinovik '92”.

Predsjednik tog udruženja Samir Vranović kazao je tokom obilježavanja da glavni počinioci zločina u Kalinoviku još nisu procesuirani i da se nalaze u Srbiji, ali je podsjetio da mjesta stradanja još nisu obilježena zbog opstrukcije lokalnih vlasti.

-Nedostatak informacija je ključno za porodice koje traže svoje ubijene nestale članove porodica, jer teško je, pa čak i nemoguće pronaći prave informacije o pronalasku primarnih i sekundarnih grobnica. Porodice ne odustaju, čekaju da se smiluju ubice ili poštene komšije koji imaju malo savjesti da pokažu lokacije gdje se nalaze ubijeni iz logora smrti u Kalinoviku – poručio je Vranović.

Također je naglasio da dodatni problem predstavlja glorifikacija osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te da uprkos izmjenama Krivičnog zakona, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko i koje se odnose i na zabranu veličanja ratnih zločinaca, mural posvećen Ratku Mladiću nikada nije uklonjen.

-Lokalne vlasti se ograđuju od odgovornosti. Pored murala, u centru Kalinovika postavljen je spomenik Ratku Mladiću. Veličanje ratnih zločinaca vrijeđa porodice ubijenih i nestalih i preživjele žrtve zločina u Kalinoviku – istakao je.

Vranović je kazao da od Tužilaštva BiH i visokog predstavnika očekuje konkretne poteze na primjeni zakona i uklanjanje murala osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

Također je podsjetio da su ključni počinioci zločina u Kalinoviku još uvijek na slobodi u Srbiji.

-Tridesetprvu godišnjicu zločina u Kalinoviku članovi porodica ubijenih i nestalih, kao i preživjeli logoraši dočekuju s ogorčenjem, jer ključni počinioci zločina nad civilima nisu privedeni pravdi i uživaju slobodu u Srbiji – istakao je.

Vranović tvrdi da pojedini tužioci, a sada i uže rukovodstvo Tužilaštva BiH, svjesno opstruiraju podizanje optužnice protiv Gruja Lalovića i Boška Govedarice, ključnih ratnih zločinaca iz Kriznog štaba koji su planirali i direktno komandovali etničko čišćenje bošnjačkih civila i formiranje logora.

-Trideset i jednu godinu nakon zločina Tužilaštvo BiH ne poduzima konkretne korake, iako se imena spomenutih zločinaca navode u postojećim presudama Suda BiH koje se odnose na zločine u Kalinoviku. Zbog nerada Tužilaštva BiH na ovim predmetima, uprkos insistiranju predstavika našeg udruženja, od visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta zatražili smo pomoć ali do sada nismo imali pozitivne reakcije od njega, kao ni od glavnog tužioca Tužilaštva BiH – pojasnio je.

Podsjetio je da je Sud BiH izrekao pravosnažne zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 57 godina za zločine u Kalinoviku, ali da protiv ključnih krivaca nije podignuta optužnica.

Vranović je kazao da je u Srbiji presuđen pripadnik Vojske RS Dalibor Krstović zvani Dado zbog silovanja te da je za taj zločin dobio devet godina.

Također, Haški tribunal (ICTY) za zločine u Kalinoviku i Foči osudio je komandira specijalne dobrovoljačke jedinice Dragoslava Kunarca Žagu na 28 godina zatvora.

-Ukupno je do sada na ova tri suda za ratne zločine presuđeno 94 godine zatvora za zločine u Kalinoviku, a to je vrlo malo – poručio je.

Vranović je također naglasio da mjesta stradanja civila u Kalinoviku nisu obilježena.

-Osnovna škola Kalinovik služila je u proteklom ratu kao logor, zatim zloglasni logor “Barutni magacin” je u ruševnom stanju, a vlasti ignorišu pozive našeg udruženja da se logor u kojem su još vidljivi tragovi zločina obilježi kao mjesto stradanja – kazao je.

Na mjestu stradanja Mehka brda, dodao je Vranović, ubijeno je 13 civila, kod štale Tuzlaka u selu Ratine u opštini Foča strijeljano je 25 muškaraca koji su nakon ubistva spaljeni, a na lokalitetu Tuneli-Miljevina ubijeno je 37 osoba.

Udruženje “Istina-Kalinovik '92” postavilo je spomen-ploču kod štale Tuzlaka samo zahvaljujući tome što je riječ o privatnom posjedu, no vlasti ignorišu apele Udruženja da se i druga stratišta i mjesta zločina obilježe.

U Kalinoviku su ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identifikovani posmrtni ostaci 80 osoba, a još se traga za 42 osobe.

U okviru obilježavanja 31. godišnjice zločina u Kalinoviku, u četvrtak je u Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film “Kalinovik – Više od zločina” reditelja Avda Huseinovića o zločinima nad Bošnjacima u Kalinoviku 1992. godine, na osnovu izjava žrtava zločina i sudskih činjenica.