Vlada Republike Srpske traži novac od građana, u planu narodne obveznice

Republika Srpska je u potrazi za novim modelima finansiranja, a jedan od načina na koji planira da obezbijedi novac neophodan u budžetu je emisija obveznica koje će moći kupiti građani.

Cilj emisije narodnih obveznica, kako navode u Ministarstvu finansija RS, je da se građanima omogući sigurno investiranje sa većim prinosom od trenutnog na bankarskom tržištu, promjena strukture javnog duga RS, ali i obezbjeđivanje povoljnijih izvora finansiranja za Republiku Srpsku.

Kako bi vidjeli da li je ovakva emisija ekonomski isplativa u Ministarstvu finansija RS su pokrenuli postupak nabavke ekonomske analize na temu novih oblika finansijskih instrumenata, koju će platiti 50.000 KM bez PDV-a.

„Radi se o analizi novih modela zaduženja Republike Srpske na domaćem tržištu. Nabavka podrazumijeva izradu studije o emisiji narodnih obveznica RS koja će sadržavati razrađene modele emisije obveznica na domaćem finansijskom tržištu i sadržavati sve potrebne elemente za njihovu realizaciju, kao što su rok dospijeća, visina kamatne stope, način isplate kamate i drugo“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Mišljenja ekonomista po ovom pitanju su podijeljena.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je ovo dobra ideja jer bi umjesto plaćanja visokih kamata za spoljni dug novac ostajao na domaćem tžištu.

„Kad kažemo narodne obveznice svi odmah pomisle na građane. Međutim to nije jedini modalitet, ali u svakom slučaju mislim da je ideja dobra. Značajan iznos novca će ove godine otići na otplatu ino duga, a da je taj novac ostao u RS, svakako bismo imali veću aktivnost. Mi smo sada došli u situaciju da je kamata na ino kredite veća od kamate na domaći dug. Sigurno bi bilo bolje da te kamate ostanu ovdje“, rekao je Đogo, prenosi Capital.

S druge strane, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da namjera Vlade RS da se okrene narodnim obveznicama u trenutnoj situaciji zvuči kao dodatna potvrda očajanja i nesposobnosti da pronađe sredstva na drugi način način.

U drugačijim okolnostima, naglašava, uz niži nivo zaduženosti i viši nivo povjerenja kreditora, takav bi potez bio jako dobra ideja jer bi umjesto odliva novca za kamate nekom stranom kreditoru sav novac iz ovog aranžmana ostao na domaćem tržištu.

„Međutim, u aktuelnim okolnostima gdje se očito ni postojeći dug ne može redovno servisirati, već se gotovo panično nakon djelimično realizovane jedne emisije duga prema bankama plasira nova sa jako nepovoljnom kamatnim stopom, takve narodne obveznice bi bile visokorizične za obje strane“, smatra Gavran.

On kaže da bi pravi trenutak za ovakve narodne obveznice bio onda kada bi se strani i drugi komercijalni kreditori sami nudili Vladi jer uživa toliko povjerenje i sigurnost izmirenja duga.

Onda bi, dodaje, odgovorna Vlada odlučila da umjesto toga ponudi građanima da podijele korist od nekog dobro planiranog ulaganja koje bi bilo u javnom interesu i zadrži novac u zemlji bez ikakvog rizika bankrota i negativnih efekata.

„Nažalost, višegodišnji trend pokrivanja jednog zaduženja drugim i to redovno nepovoljnijim ne daje mnogo nade da ćemo doći u takvu povoljnu situaciju u doglednoj budućnosti“, istakao je Gavran.

Prva iskustva u emisiji narodnih obveznica ove godine stekla je Hrvatska koja je na taj način od građana prikupila 1,33 milijarde evra.