Doktor Dizdarević: Alisa Mutap nije imala amneziju, traženo mi je da promijenim nalaz

Ugledni specijalista neurohirurg prof. dr. Kemal Dizdarević svjedočio je danas pred Apelacionim vijećem Suda BiH u predmetu “Zijad Mutap i ostali”, a kao svjedoci pred Sudom BiH ponovo su se pojavili dr. Abdulah Kučukalić, vještak psihijatrijske struke i dr. Hamza Žujo, vještak sudske medicine. Svi su govorili kao stručni svjedoci, a ne vještaci, jer su se odbrane optuženih ranije usprotivile da oni govore u svojstvu vještaka zato jer nisu u ovom predmetu radili ta vještačenja. No, to nije promijenilo suštinu njihovih nalaza.

Dugo se čekalo svjedočenje doktora Dizdarevića, svjetski poznatog stručnjaka koji je od svih vještaka koji su vještačili medicinsku dokumentaciju Alise Mutap-Ramić, jedini kao specijalista neurohirurg koji je mogao donijeti ocjenu je li Alisa imala potres mozga, te organsku amneziju kao posljedicu tog stanja.

Doktor Dizdarević je danas u Sudu BiH nedvosmisleno potvrdio da Alisa Mutap Ramić nije imala potres mozga, niti organsku amneziju. Ispričao je i ko je od njega tražio da promijeni svoj nalaz na što on nije pristao. Prvi put u sudnici Suda BiH u kontekstu stradanja Dženana Memića spomenut je “napad i napadač na njega” a iz navoda doktora Žuje proizilazi da je Dženan Memić sa svojim napadačem bio “licem u lice”.

Zanimljivo je da je kada je i doktor Žujo naveo u nalazu da je Alisa Mutap imala lake tjelesne povrede da je od njega iz Tužilaštva KS traženo da uradi novi nalaz, no on je ostao pri nalazu da je Alisa imala lake tjelesne povrede.

Ali, krenimo redom o tome šta se danas od 10 sati, pa skoro do kraja radnog vremena dešavalo u sudnici broj 6 Suda BiH.

Doktor Dizdarević bio je u jednom od tri tima vještaka koji su vještačili zdravstveno stanje Alise Mutap-Ramić u julu 2016. godine, nekoliko mjeseci nakon što je Dženan Memić preminuo 15.februara te godine, a od posljedica povreda koje je zadobio 8.februara u Velikoj aleji na Ilidži. Memić je kobne noći bio u društvu Alise Mutap, koja duže od sedam godina tvrdi da se ne sjeća šta se desilo.

Odgovarajući na pitanje tužitelja Tužilaštva BiH Ćazima Hasanspahića o tome kako je došlo do njegovog imenovanja u tim koji je vještačio zdravstveno stanje Alise Mutap udato Ramić, doktor Dizdarević je kazao da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo izdalo naredbu za vještačenje, te da je nakon toga generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (Sebija Izetbegović, op.a), u tim imenovala u to vrijeme tri šefa klinika: prof. dr Sandru Vegar – Zubović, šeficu Klinike za radiologiju prof. dr Jasminku Đelilović – Vranić , šeficu Neurološke klinike i njega, doktora Dizdarevića u to vrijeme šefa Klinike za neurohirurgiju.

DOKTORICA ĐELILOVIĆ – VRANIĆ JE POZNAVALA ALISU I PRIJE VJEŠTAČENJA

Doktor Dizdarević je rekao da je pozvan u kabinet doktorice Đelilović – Vranić gdje je preuzeo medicinsku dokumentaciju Alise Mutap – Ramić koju je sistemski analizirao i na osnovu koje je uradio izvještaj.

No, ovom procesu prethodile su neuobičajene situacije.

-Kolegica Dželilović-Vranić je izričito rekla da od ranije liječi pacijenticu (Alisu Mutap, op.a) I kad sam tražio da vidim vještačenu , kolegica Dželilović – Vranić je rekla: “Ne, ne ja nju liječim od ranije – ispričao je doktor Dizdarević.

Doktor Dizdarević koji je kao što je poznato svjetski poznati stručnjak iz neurohirurgije i iza kojeg su impresivni rezultati rada u ljekarskoj karijeri, kada je uradio izvještaj o vještačenju dokumentacije, u kojem je konstatirao da Alisa Mutap-Ramić nije mogla imati potres mozga u noći kada je stradao Dženan Memić, suočio se s tim da njegov nalaz doktorica Dželilović- Vranić nije htjela potpisati, dok je s njim bila saglasna doktorica Vegar-Zubović koja je nalaz potpisala.

-Kolegica Dželilović-Vranić nije htjela potpisati i nakon toga me je zvala i davala ideje šta da kažem. Ja sam ostao pri ranijem nalazu. Poslije toga za mene je uslijedila još jedna neobična reakcija. Dobio sam dopis generalne direktorice KCUS-a, a uz taj dopis bio je i dopis Tužilaštva KS da oni traže novi nalaz i da nisu tražili takav nalaz. Ja sam opet ostao pri ranijem nalazu – pojasnio je doktor Dizdarević.

Na pitanje tužitelja Hasanspahića gdje se nalaze sad ti nalazi doktor Dizdarević je kazao:

-Kopije svih nalaza bile su u mojoj sobi na kCUS-u koja je zapečaćena, a ja ih imam i u svom laptopu.

Potom je na grafoskopu u sudnici prikazan izvještaj doktora Dizdarevića o vještačenju dokumentacije Alise Mutap – Ramić i njegova dopuna obrazloženja koja je uslijedila 19. jula 2016. godine.

Suština svjedočenja doktora Dizdarevića je u tome da je on ostao pri tvrdnji da Alisa Mutap – Ramić nije imala potres mozga, a pojasnio je i to da je potres mozga neurohirurška problematika, koju meritorno obrađuje neurohirurg.

Doktor Dizdarević je naglasio da se ni u jednom medicinskom dokumentu Alise Mutap – Ramić ne navodi da je ona imala potres mozga.

-Ako potres mozga nije zabilježen na primarnom pregledu ne može se o tome govoriti naknadno i nijedan vještak ne može utvrditi potres mozga naknadno. Prema svim kriterijima pacijentica nije imala potres mozga, nije imala gubitak svijesti, što znači da nije mogla imati organsku amneziju – kazao je on.

-Pojasnio je i da se amnezija dijeli na organsku i psihogenu, te je doktor Dizdarević apsolutno isključio mogućnost da je Alisa Mutap – Ramić imala organsku amneziju, a što je bio predmet vještačenja koje je on radio.

Psihogena amnezija, pojasnio je dalje doktor Dizdarević ima više oblika i tipično je bazirana na potiskivanju sjećanja u nesvjesni dio psihe. Postoji i drastična, disocijativna amnezija ima tendenciju da pacijent sve potisne i on je u tom slučaju posmatrač, a ne neko ko to proživljava.

Doktor Dizdarević je rekao da čak i teški pacijenti koji su pretrpjeli težak potres mozga, imaju tendenciju da kada se probude skraćuju period amnezije i organska amnezija je vrlo kratka.

Nina Kisić, advokatica optužene Alise Mutap – Ramić, pitala je doktora Dizdarevića da li je on imao nalaz njene branjenice s KUM-a iz noći 8. februara 2016. godine u kojem između ostalog stoji “da se ne sjeća događaja kao ni dešavanja neposredno prije događaja”.

Taj nalaz je prikazan i na grafoskopu. Doktor Dizdarević je kazao da taj nalaz nije vidio, ali i da jeste, da to ne bi utjecalo na njegov nalaz.

-Nakon sekundarnog vještačenja, ovo bi mi uzelo pažnju, ali ne bih ni nakon ovog napisao da je imala potres mozga – kazao je on dodavši da bi on da je bio na mjestu ljekara koji je to napisao ukoliko postoji sumnja na potres mozga ostavio pacijenta u bolnici na opservaciji što sa Alisom Mutap – Ramić nije bio slučaj, jer je ona nakon više pregleda iste noći otpuštena kući.

Predsjedavajući Apelacionog vijeća Staniša Gluhajić pitao je doktora Dizdarevića zbog čega je u svom izvještaju naveo da je vještačena doživjela povredu glave koja je “vjerovatno praćena potresom mozga” i da je u istom izvještaju navedeno i da postoje stvari koje idu u prilog tome.

Doktor Dizdarević je pojasnio da se on u izvještaju bavio i s anamnezom i s dijagnozom. Konkretno, u ovom slučaju pojasnio je da je anamneza sve ono što je o svom stanju rekla pacijentica, te je i to uvrstio u izvještaj. No, potcrtao je da dijagnoza, a to je ono što utvrđuje ljekar nije utvrdila potres mozga.

Doktor Dizdarević je svoje izlaganje zaključio s riječima, da kod potresa mozga mora biti gubitak svijesti, a ako pacijent kasnije tvrdi da ima totalnu amneziju, to budi sumnju u simulaciju.

U sudnici su danas reprodukovani iskazi u prvostepenom postupku saslušanih dr. Abdulaha Kučukalića, vještaka psihijatrijske struke i dr. Hamze Žuje, vještaka sudske medicine.

Apelaciono vijeće je odlučilo i da vještake Kučukalića i Žuju pozove također danas ponovo u sudnicu zbog dodatnih pojašnjenja o određenim pitanjima i njih dvojica su se odazvali pozivu Suda.

Kučukalić, vještak neuropsihijatar je u martu 2016. godine bio u timu zajedno s prof. dr. Almom Bravo-Mehmedbašić, te Elvedinom Dervović, kliničkim psihologom, a koji je po naredbi Tužilaštva Kantona Sarajevo vještačio zdravstveno stanje Alise Mutap-Ramić.

SVI NALAZI POTVRĐUJU DA JE ALISA BILA SVJESNA, KOMUNIKATIVNA I ORIJENTISANA

Doktor Kučukalić je, vidljivo je to iz reprodukovanog iskaza iz prošle godine kazao da je prisustvo kompletne amnezije kod Alise Mutap isključeno. Kučukalić je pojasnio da je tim za potrebe nalaza imao uvid u izjavu Alise Mutap datu Tužilaštvu KS, zatim da su pregledali izjavu Nedžada Hrvata, pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela koji je zajedno s kolegom imao prvi komunikaciju s Alisom Mutap u Velikoj Aleji nakon dešavanja u noći 8. februara 2016. godine, te da su onda prešli na medicinsku dokumentaciju i ljekarske nalaze Alise Mutap koje je dobila nakon što je u noći 8. februara Hitna pomoć odvezla na KCUS.

Kao veoma bitne činjenice, doktor Kučukalić je naveo da je doktor koji je prvi pregledao Alisu Mutap na KCUS-u konstatirao da je ona u tim trenucima bila svjesna, orijentisana, komunikativna. Također, pojasnio je da je kod Alise Mutap bilo evidentno da ima lakšu povredu glave, da joj je propisana terapija i da je otpuštena iz bolnice kući, te da joj je propisano mirovanje.

Kučukalić je kazao da je tretirana i dokumentacija vještačene osobe iz njenog zdravstvenog kartona u kojem je nađena kompletna anamneza i povijest svih bolesti koje je Mutap ranije imala, a među kojima je i jedna vrsta epilepsije.

Međutim, ovaj stručnjak je kazao da je isključena bilo kakva mogućnost da su raniji zdravstveni problemi Alise Mutap, uključujući i epilepsiju, mogli dovesti do totalne amnezije na koju se ona podsjećamo poziva duže od sedam godina kada su u pitanju konkretni detalji i saznanja o stradanju Dženana Memića.

Dalje, doktor Kučukalić je kazao da je u razgovoru s Alisom Mutap o dešavanjima u noći 8. februara ona rekla da se samo sjeća da je šetala sa Dženanom Memićem Velikom alejom, te da je nakon što su prešli pedesetak metara pogledala u Dženana vidjela da mu se glava trese i da se događaja od tog trenutka, pa do dva sata poslije ponoći ne sjeća.

-Rekla je da se ne sjeća ničega, ni policije, ni šivanja, ni doktora i da je “došla sebi tek u KCUS-u oko dva-tri sata ujutro. Konfrotirana podatkom da je mahala policiji tražeći pomoć, izjavila je da se ne sjeća. Ispričala je da je nekoliko dana nakon 8. februara 2016. sanjala “zeleni automobil u kojem je bio muškarac razbarušene kose koji se cinično smijao”. Ali, to je bio samo san, kazao je doktor Kučukalić.

Doktor Kučukalić je kazao da je moguće da se osoba nakon neke preživljene trauma ne sjeća pojedinih detalja.

–Međutim, kompletna amnezija je nevjerodostojna. Ili se može raditi o svjesnom potiskivanju. Ako je postojala psihogena amnezija to je moglo trajati kratko. Psihičke tegobe se ne mogu dovesti u vezu sa kompletnim gubitkom sjećanja. Ne možemo tačno i precizno odrediti da li je nesvjesno bježanje da bi se zaštitili od bolnih događaja. Ovdje je bilo bolnih događaja koji se pokušavaju potisnuti. Ako se desi, to traje kratko i fragmentarno. A može biti i namjerno nesjećanje, kazao je doktor Kučukalić.

U nalazu CT-a od 9.februara 2016. godine ustanovljeno je da nema oštećenja mozga, ni lobanje, ni cervikalne kičme, kao i da uvidom u nalaz neurohirurga nema indicija da je predložen bolnički tretman, nego kućno liječenje, a uredna je bila i ultrazvučna dijagnostika abdomena kod Alise Mutap-Ramić u nalazu iz iste noći, istaknuto je u reprodukavanom iskazu doktora Kučukalića danas u sudnici Suda BiH.

Doktor Kučukalić je nakon što je prikazan snimak njegovog ranijeg iskaza danas odgovarao na pitanja tužitelja, advokata optuženih i članova Apelacionog vijeća Suda BiH.

Tužitelj Ćazim Hasanspahić pitao je doktora Kučukalića za navode iz nalaza sa KUM-a, da je ona u noći stradanja Dženana Memića bila svjesna, komunikativna i orijentisana. Svjedok je kazao da je on sve nalaze unio u svoj izvještaj, a da je za ta pitanja najmjerodavniji neurohirug.

Svjedok je rekao i da kada je u pitanju psihogena amnezija “tu nikada ne možemo biti sigurni” i ne postoji test kojim se može dokazati da se radi o simuliranju.

Doktor Kučukalić u svojim pojašnjenjima je kazao da je tim vještaka u kojem je on bio smatra da su ispunjeni kriteriji da je Alisa Mutap – Ramić mogla imati kratkotrajnu amneziju, ali to je kako proizilazi iz njegovog izlaganja više rezultat onoga što im je rekla sama Alisa, a ne liječničke dijagnostike, ukoliko se izuzme činjenica o povredi glave.

Govoreći o toj pretpostavci doktor Kučukalić je kazao da u tom slučaju gubitak pamćenja može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a najviše do pola sata.

Doktor Kučukalić je danas u sudnici kazao i da je Alisa timu u kojem je on bio govorila da se ne sjeća događaja ni u danima nakon kobne noći što su oni odbacili kao nevjerodostojno.

Sutkinja Azra Miletić pitala je svjedoka da li dio u nalazu u kojem se navodi da se Alisa ne sjeća, da je povraćala, odnosi na anamnezu, odnosno ono što je pacijentica rekla da joj se dešavalo, a ne da su to utvrdili ljekari. Kučukalić je odgovorio da je to tačno, ali da objektivni parametri koje on nije detaljnije navodio govore u prilog tome.

Odgovarajući na pitanje sutkinje Miletić “da li svaki udarac u glavu izaziva potres mozga”, doktor Kučukalić je odgovorio odrično.

Doktor Kučukalić je govorio i o tome da svaki potres mozga ne mora biti dijagnosticiran, odnosno pokazati simptome, no saglasio se s tim, da se ni u jednom ljekarskom nalazu koje je Alisa Mutap – Ramić dobila nakon pregleda u noći sa 8. na 9. februar 2016. godine potres mozga ne spominje.

DŽENAN MEMIĆ JE VIDIO NAPADAČA

Danas je reprodukovan i raniji iskaz sudskog vještaka dr. Hamze Žuje. Iz snimka je vidljivo da je on po naredbi tužitelja Tužilaštva KS 7. marta 2016. i 24. aprila 2016. godine sačinio nalaze o sudsko-medicinskom vještačenju povreda Alise Mutap koje je zadobila 8. februara 2016. godine.

Doktor Žujo je nakon vještačenja kompletne dokumentacije sa svih klinika KCUS-a gdje su u noći 8. na 9. februar 2016. godine urađeni nalazi o stanju Alise Mutap, utvrdio da je ona zadobila lakše tjelesne povrede.

Ovaj vještak je potvrdio i da se navodi da se “Alisa ne sjeća dešavanja da je povraćala“ odnose na anamnezu, to jeste na ono što je ona sama rekla pa, je ušlo u nalaz, a da to nije dijagnoza koju su uspostavili ljekari.

Pojasnio je i da je Alisa Mutap imala krvni podliv u predjelu tjemena, te nagnječnu ranu na tjemenu nanesenu mehaničkim oruđem, kao i oderotinu kože u predjelu slabine. Na osnovu nalaza je utvrđeno da je Alisa Mutap kritične noći bila svjesna, orijentirana i komunikativna.

Doktor Žujo je razjasnio da je CT glave Alise Mutap pokazao da nije bilo povreda koštanog i moždanog sistema ni vratne kičme.

Na pitanje tužioca Ćazima Hasanspahića šta predstavlja oznaka GCS15 u medicinskoj dokumentaciji, dr. Žujo je objasnio da oznaka GCS15 znači normalno stanje, te je rekao da doktorica koja je kritične noći pregledala Alisu Mutap nigdje u dokumentaciji nije iskazala potres mozga.

Doktor Žujo je kazao da je nakon prvog njegovog nalaza tužilac tražio da se on ponovo izjasni o povredama Alise Mutap.

–Ja sam ostao pri ranijem nalazu da se radi o lakim tjelesnim povredama – kazao je vještak Žujo.

Dalje, doktor Žujo je pojasnio da on i kad je u nekom slučaju naveden potres mozga da on to ocjenjuje lakom tjelesnom povredom ukoliko pacijent nije zbog potrebe liječenja hospitaliziran na nekoliko dana.

Doktor Žujo je danas u sudnici rekao da su povrede kod Alise Mutap-Ramić mogle nastati djelovanjem tupog mehaničkog oruđa, da je Alisa mogla biti povrijeđena padom ili guranjem na tupo mehaničko oruđe, ali nije se mogao izjasniti o kojem o oruđu ili pak oružju je riječ.

Zanimljivo je bilo pitanje članice Apelacionog vijeća, sutkinje Azre Miletić, koja je doktora Žuju pitala u kakvom je položaju bio Dženan Memić u odnosu na napadača, a u vezi s povredama glave koje je zadobio. Žujo je odgovorio da je bio u stojećem, pognutom položaju i da su bili u licem u lice, to jeste da je Dženan bio okrenut prema napadaču.

-Znači, mogao je vidjeti napadača – pitala je sutkinja Miletić, na što je doktor Žujo odgovorio: ”Da”.

Tokom prvostepenog postupka u ovom predmetu članovi Sudskog vijeća nikada nisu ni jednom od desetina svjedoka koji su govorili o propustima i svojim saznanjima o sumnjivim dešavanjima u istrazi o smrti Dženana Memića postavili pitanje koje bi barem aludiralo na to da se u ovom slučaju desio napad, tako da je ovo pitanje, a i odgovor na njega prvi put u sudnici nedvosmisleno ukazao na to da se radilo o napadu.

Poznato je da je Vrhovni sud FBiH presudio da u ovom slučaju nije bilo saobraćajne nesreće kako se pokušalo prikazati u ranijim sudskim postupcima pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, no to do danas u Sudu BiH gdje je vođen i prvostepeni postupak u ovom predmetu niko nije uobzirio na način da propituje detalje o napadaču.

Suđenje će biti nastavljeno na ročištu zakazanom za 26. juni.