Rusi preko svojih pijuna uslovljavaju BiH da kupuje njihovo gorivo iz Srbije

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine predložilo je odluku prema kojoj bi benzin i dizel iz ruske rafinerije u Srbiji imali prednost nad gorivima koja se uvoze Evropske unije, piše Radio Slobodna Evropa.

Ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, predložio je i uvođenje standarda na benzinskim pumpama kakvi vrijede samo u Rusiji, istovremeno ukidajući one koji važe u Evropi.

Tom prijedlogu su se usprotivili uvoznici i distributeri iz Federacije BiH, koji uvoze dvije trećine ukupne količine goriva u BiH i to većinom iz Hrvatske i Italije, ali i privatni uvoznici iz Republike Srpske koji također preferiraju gorivo iz EU.

Da bi uvezli gorivo iz neke druge zemlje, osim iz Srbije, uvoznici bi morali platiti dodavanje posebne boje u goriva.

To smatraju novim nametom, s tim što novac koji bi na koncu platili građani kroz skuplji benzin ne bi išao u budžet, već privatnicima koje bi naknadnim pravilnikom kasnije odredio ministar, jer ne postoji državno poduzeće koje bi se bavilo tim farbanjem.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu odgovorili na upit RSE o razlozima predlaganja ovakve odluke.

Ministar Staša Košarac nije odgovarao na pozive RSE.

Njegova zamjenica Ljiljana Lovrić, članica Hrvatske demokratske zajednice, kazala je kako “ne želi komentirati to političko pitanje”, uz molbu “da me shvatite”.

Ruske boje i oznake

Prijedlog odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, koju je sačinilo ministarstvo na čelu s Košarcem, trebao se naći na sjednici 11. maja, ali je privremeno povučen.

Odlukom se, pored ostalog, predviđa “markiranje” benzinskih i dizelskih goriva, odnosno dodavanje boje. Do sad se, zbog razlikovanja od benzina ili dizela, boja dodavala samo u loživa ulja.

“Markiranje se ne radi nigdje u EU, niti u okruženju – osim u Srbiji. To se može raditi samo u rafinerijama i to rade samo u rafineriji u Pančevu (Srbija) i nigdje drugo. Takva odluka bi bilo preferiranje jedne rafinerije i jednog uvoznika”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Jovica Vučković, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Republike Srpske.

Naftna industrija Srbije, odnosno rafinerija u Pančevu u vlasništvu je ruskog Gasprom njefta i Gasproma kojima upravlja ruska država i koji zajedno imaju 56,15 posto dionica, dok 29,87 posto drži država Srbija.

Na Balkanu imaju više od 400 benzinskih pumpi, od čega Gazprom ima oko 30, većinom u Federaciji BiH.

Zarubrežnjeft, također u vlasništvu ruske države, je preko kćerke firme NjeftegazInKor, vlasnik Nestropetrola Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča.

Vlasnik je i Optima grupacije koja ima oko 80 benzinskih pumpi pod brendom Nestro, većinom u entitetu Republika Srpska.

Ruska država vlasnik je i Gasproma i Zarubrežnjefta.

Milenko Bošković, predsjednik Udruge prometnika naftnih derivata Federacije BiH, kazao je za RSE da su imali više sastanaka i uputili više primjedbi na predloženi pravilnik. Ministarstvo je, kaže, ostalo gluho na njihove primjedbe.

“Štoviše, tek nakon usvajanja odluke, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bi naknadno predložilo pravilnik o markiranju i, prema neslužbenim informacijama, markiranje bi se vršilo na granicama. Svi propisi o zaštiti od požara i eksplozije zabranjuju otvaranje cisterni tokom prijevoza. Nove cisterne, a takvih je 50 posto, uopće nemaju takvu mogućnost”, uputio nas je Bošković na stav koji su iznijeli uvoznici i distributeri nafte u Federaciji BiH.

Uvoznici i distributeri nafte u BiH markiranje goriva smatraju novim parafiskalnim nametom, te tvrde da taj namet, za razliku od poreza, ne bi išao u budžet, već privatnim firmama koje bi odredilo ministarstvo.

Naglašavaju kako je markiranje svih proizvoda, naprimjer akciznih markica na alkoholnih pića i cigareta, u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja se bavi prikupljanjem i raspodjelom carina i poreza na dodanu vrijednost (PDV), te Ministarstva financija i trezora BiH, a ne Ministarstva vanjske trgovine.

“Markiranje bi trebali platili uvoznici i to prenijeti na građane i privrednike. Takva odluka bi mogla ozbiljno ugroziti normalno snabdijevanje tržišta i poremetiti postojeće pravce snabdijevanja”, tvrdi Bošković.

Uvoznici i distributeri kažu i kako je prijedlogom odluke predviđeno da se sve naljepnice i oznake na pumpnim automatima, koje su sad jednake kao u zemljama EU, zamijene bojama i oznakama koje sad imaju samo u Rusiji.

Odlukom koju je predložio ministar Košarac, preferira se u budućnosti i jedina bh. rafinerija u Brodu, koja je u ruskom vlasništvu i godinama posluje u gubitku i ne bavi se proizvodnjom benzina i nafte.

U prijedlogu se navodi da će “u slučaju pokretanja domaće proizvodnje tečnog naftnog goriva u BiH, na prijedlog entitetskog ministarstva, Vijeće ministara BiH donijeti odluku kojom se utvrđuju uvjeti za stavljanje na tržište BiH tečnog naftnog goriva nižeg kvalitetnog nivoa”.

Ruski uvjet za ulazak u WTO

Košarac, kao i prethodni ministar Mirko Šarović, ranije su obrazlagali da je donošenje ovakve nove odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva uvjet koji je Rusija postavila pred BiH kako bi ova zemlja postala članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

“Odluka o tečnim naftnim gorivima će omogućiti upotrebu najkvalitetnijih goriva evropskih standarda u BiH. Neophodno je da odluku usvojimo u što skorijem roku, jer je to uslov za članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji”, kazao je Košarac u julu prošle godine.

On je rekao i kako donošenje nove odluke traži i Evropska energetska zajednica.

Međutim, sankcije ovog EU tijela donesene su u januaru 2021. godine zbog kršenja direktive EU o sumporima u gorivima i nepoštivanja energetskih paketa o energiji i plinu, a ne zbog označavanja goriva.

Naime, prema važećoj odluci, u BiH se još uvijek može koristiti Euro 3 gorivo, dok je evropski standard Euro 5. Iako je ranije predlagano, BiH godinama nije mijenjala svoju direktivu, jer su se tome protivili iz RS-a zbog Zarubežnjeftove rafinerije u Brodu koja trenutno ne radi.

Također, nije usvojen nacionalni zakon o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prijenosu i tržištu električne energije, koji je u proceduri još od 2017. godine, također, zbog protivljenja iz RS-a gdje to smatraju “prijenosom nadležnosti s entiteta na BiH”.

Rusija je jedina članica WTO koja trenutno blokira BiH. Tako je BiH kao jedna od 25 država koja još uvijek nije članica, i jedina uz Srbiju i Kosovo od zemalja bivše Jugoslavije. Članstvo u ovoj organizaciji je i jedan od uvjeta za pristupanje Evropskoj uniji.

Više se uvozi iz Italije nego iz Srbije

BiH nema vlastitu rafineriju nafte, budući da rafinerija u Brodu koja je u ruskom vlasništvu ne radi od eksplozije u oktobru 2018. godine i u cijelosti je ovisna o uvozu.

U BiH se godišnje u prosjeku uveze oko 1,35 milijardi litara goriva. Prednjači dizel, s više od milijardu litara. Iz Hrvatske se uvozi oko 40 posto goriva, iz Italije oko 30 posto, iz Srbije oko 25 posto i iz Grčke oko pet posto.

Rafinerije u susjedstvu snabdijevaju se sirovom naftom tankerima s Bliskog istoka. Jadranski naftovod (Janaf) proteže se od naftnog terminala u Omišlju na otoku Krku u Hrvatskoj do mađarske granice. Njime se doprema nafta u Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju.

Od 1. decembra 2022. kad su sankcije EU prema Rusiji stupile na snagu, prekinut je dotok ruske nafte Janafom.

U BiH gorivo se može uvoziti samo putem utvrđenih naftnih koridora i može se uvoziti samo preko šest graničnih prijelaza.

Plin nabavlja samo od ruskog Gazproma putem “Turskog toka”.