EU kritikuje bh. vlasti zbog prijema za sankcionisanu rusku organizaciju

Nakon što je u Višegradu početkom maja organizovan prijem za člana organizacije koju je EU sankcionisala zbog učešća u nabavkama opreme koja se koristi za rusku invaziju na Ukrajinu, iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini ovu odluku domaćih vlasti nazvali su neprihvatljivom.

Kao zemlja kandidat za članstvo u Uniji, BiH bi trebala poštivati međunarodno pravo, smatraju u EU.

“U svjetlu stradanja i razaranja uzrokovanih ratom, očekuje se da će vlasti u BiH poduzeti korake da osude agresora i podrže žrtvu. Susreti i događaji sa sankcionisanim ruskim licima koja su uzela učešća u agresorskom ratu, bilo direktno ili kao propagandisti protupravnog rata, uznemirujući su i krajnje neprihvatljivi“, navodi se u odgovoru glasnogovornika Delegacije Ferdinanda Koeninga.

Detektor je ranije pisao da je u Višegradu u nedjelju, 7. maja, na groblju na kojem su sahranjeni ruski dobrovoljci poginuli tokom posljednjeg rata, održano okupljanje Potomaka veterana Republike Srpske i Sveruskog narodnog fronta (ONF). Istaknuti član Narodnog fronta u Višegradu bio je Aleksej Alehin. On je na čelu izvršnog odbora ove organizacije za rusku regiju Nižnji Novgorod, a na Telegram profilu organizacije prikazan je kako učestvuje u prikupljanju pomoći osobama u vojnim uniformama na liniji fronta u ukrajinskoj regiji Donbas.

U odgovoru iz Delegacije na upit Detektora za komentar sastanka sa članovima ruske organizacije koju je EU sankcionisala, navodi se da se od BiH, kao zemlje kandidata za članstvo u Uniji, očekuje jasno određenje prema evropskom putu koji za njih podrazumijeva usvajanje evropskih vrijednosti, uključujući poštivanje međunarodnog prava i odbacivanje pristupa međunarodnim odnosima po kojem “sila vlada“, a koji se u više navrata pokazao razornim za Evropu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Stručnjaci s kojima je razgovarao Detektor kažu da ulazak u zemlju osobe poput Alehina, u vrijeme dok traje ruska invazija na Ukrajinu, predstavlja i sigurnosni problem.

ONF je politička organizacija koju je pokrenuo predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin i koja je pod sankcijama Evropske unije od februara 2023. godine zbog finansiranja proruskih snaga u istočnoj Ukrajini. Pet članova ove organizacije također je na listi sankcija Unije.

Članovi ove organizacije su, prema objavama na aplikaciji Telegram, bili na teritoriji BiH i Srbije, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. EU kao jedan od mehanizama približavanja smatra i praćenje sigurnosne politike Unije.

Državni poslanik Saša Magazinović smatra da je događaj u Višegradu posebno važan upravo zbog želje BiH ka punopravnom članstvu u EU, koja jasno pokazuje šta misli o napadu Rusije na Ukrajinu.

On smatra da sve ono što može kompromitovati BiH, u sigurnosnom i svakom drugom smislu, treba biti spriječeno u startu, umjesto fokusiranja na reagovanje.“Sigurnosno je upitno kada se dođe u situaciju da otkrivate ko vam sve dolazi u državu, dakle post festum. To šalje jednu prilično lošu poruku o nesigurnosti – da bilo koja osoba može doći ovdje i provoditi svoje aktivnosti, čak i otvorene i neskrivene poruke“, kaže Magazinović.

Sankcije i zabrane

Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (OSA) je, prema Zakonu o OSA-i, odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi s prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, kao i za njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima, a Granična policija Bosne i Hercegovine, prema Zakonu o Graničnoj policiji, strancu koji predstavlja prijetnju sigurnosti BiH uručuje odluku o zabrani ulaska.

Obje agencije dio su Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. Amer Obradović, bivši poslanik u Parlamentu Federacije, posebno fokusiran na pitanja stranih uticaja i sigurnosti kao član “task forcea“ Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), smatra da je Ministarstvo adresa kojoj se treba postaviti ključno pitanje.

“Meni je drago da ministar Nenad Nešić zna gdje su mu radnici u petak, ali bolje bi bilo da zna ko hoda po teritoriji BiH, kakve su to osobe – to su u suštini prave adrese. Mislim da se na ovim pitanjima jasno može očitati stvarna namjera institucija i ljudi koji su zaduženi za te institucije. Želimo li mi u EU i želimo li biti dio naprednog svijeta, ili ostati u prošlosti koja je obojena zločinom? To je pitanje za te ljude i oni moraju dati taj odgovor“, kaže Obradović.

Državni ministar sigurnosti Nešić nije htio o ovoj temi razgovarati telefonom, a odgovor na pismeni zahtjev nije stigao do objave ovog teksta, piše Detektor.ba.

On je u posljednjih nekoliko izjava za medije kazao da namjerava raditi na promjeni liste osoba kojima je zabranjen ulazak u BiH, s ciljem uklanjanja pojedinih ljudi sa spiska, kao što je Miloš Ković, profesor sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, poznat po izrazito proruskim stavovima.

Njemu je 2022. godine zabranjen ulazak u BiH zbog ocjene da predstavlja sigurnosnu prijetnju, potvrđeno je ranije za Detektor iz Granične policije.

Ković je prije zabrane, u januaru 2022. godine, gostovao na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci u Republici Srpskoj, gdje je govorio o budućnosti srpskog naroda, a u martu 2022. godine je u beogradskom dnevnom listu “Politika“ objavio članak u kojem brani rusku invaziju na Ukrajinu, navodeći da se tamo Rusija bori za svoj opstanak, te da se u tom ratu odlučuje i sudbina Srba.

“Cilj ruske intervencije sada je, kako je rečeno, ‘demilitarizacija i denacifikacija’ Ukrajine”, napisao je Ković, ponavljajući argumentaciju Kremlja o invaziji.

Prošle godine je ulazak u BiH zabranjen i Bratislavu Dikiću, bivšem komandantu elitne policijske jedinice Srbije – Žandarmerije, koji je bio osumnjičen u navodnom pokušaju državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine. Za učešće u pokušaju državnog udara bili su osumnjičeni i državljani Ruske Federacije.

Na sličan način EU je ograničila djelovanje organizacije ONF.

ONF je tu jer Moskva to želi

U Službenom listu Evropske unije od 25. februara 2023. godine stoji da je Sveruski narodni front društveni pokret osnovan u maju 2011. kao koalicija društveno-političkih organizacija na prijedlog tadašnjeg ruskog premijera Vladimira Putina, koji je i dalje njezin čelnik.

Prema objavi u zvaničnom dokumentu EU, cilj Fronta je uspostaviti formalne saveze između stranke Ujedinjena Rusija i brojnih ruskih nevladinih organizacija. U kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine, Front organizira društvenu kampanju “Sve za pobjedu!” u kojoj se prikupljaju donacije u novcu i drugim vrstama pomoći “za podršku vojnim jedinicama takozvane Donecke narodne republike i Luhanske narodne republike”.

EU je upravo zbog ove kampanje sankcionisala Front i neke njegove članove.

Za istraživača iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Vuka Vuksanovića, dolazak ONF-a pokazuje realnost toga koliko su Banja Luka i Beograd važni Kremlju.

“Mislim da ova epizoda pokazuje tu potrebu Moskve da dokaže i obezbedi političku optiku, da demonstrira da nije stopostotno politički izolovana na Balkanu i Evropi, da tu i dalje postoje oni koji su voljni da komuniciraju i sarađuju s Moskvom i činjenica da se to odigravalo kada su oči cijelog svijeta uprte na paradu u Moskvi na godišnjicu, to tome služi. To je takva svrha ovoga što vidimo“, kaže Vuksanović.

Godišnjica Dana pobjede obilježena je 9. maja paradom na Crvenom trgu, nekoliko dana nakon dolaska ONF-a u Bosnu i Hercegovinu.

U ranijem razgovoru za Detektor, Zoran Miljanović, predsjednik Udruženja veterana Republike Srpske, uporedio je Front s partizanskim boračkim udruženjima koja se suprotstavljaju fašizmu.

Za Obradovića, podudaranje dolaska ONF-a i Dana pobjede su simbolično važni aspekti, ali sa sobom nose reviziju historije.

“Oni se predstavljaju kao sljedbenici boraca iz Drugog svjetskog rata, partizana. Ne, ovi ljudi su naprosto ljudi sa suprotne strane, ljudi koji su ‘90-ih godina bili na strani fašizma. To su organizacije ruskih dobrovoljaca koji su bili u BiH, u Višegradu. Dodik i njegova vlast u Republici Srpskoj često koriste tu vezu s tim dobrovoljcima kako bi pokazali odlične odnose koje imaju on i Vladimir Putin“, kaže on.

Obavještajno-sigurnosna agencija i Granična policija BIH nisu odgovorile na upit Detektora.