Poziv na sankcije Dodiku zbog susreta s Putinom: “Napravio je sebi medvjeđu uslugu”

Sramota je da će se Milorad Dodik ponovo sresti s Putinom. Od početka ruskog rata protiv Ukrajine susreli su se već dva puta. To je pogrešan signal prema članstvu BiH u EU. Time sebi čini pravu “medvjeđu uslugu”.

Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) odlazak predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika u Moskvu, 23. maja komentira Dietmar Köster, zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke u Evropskom parlamentu.

On je sudjelovao u izradi izvještaja i rezolucije o napretku BiH za 2022. godinu. Ovaj evropski parlamentarac je u raspravama pred Evropskim parlamentom zagovarao sankcije EU za Milorada Dodika.

Dodik se, kako je najavljeno, susreo isti dan s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na marginama skupa “na kojem će biti više od 500 zvanica sa najvišeg nivoa Ruske Federacije i susjednih zemalja”.

Treća posjeta Moskvi

To je Dodikova treća posjeta Moskvi za godinu dana. Dolazi nakon izjave zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandra Gruška koji je polovinom maja najavio da će Rusija nastaviti da ulaže u Republiku Srpsku (RS).

To je, istovremeno, i drugi put u ovom mjesecu da Kremlj otvoreno govori o podršci vlastima ovog bh. entiteta, čiji lider Milorad Dodik zagovara otcjepljenje RS od države Bosne i Hercegovine. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov 11. maja je najavio jačanje veza Rusije i RS.

Dodika su sankcionirale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija zbog koruptivnih aktivnosti, pokušaja urušavanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja stabilnosti BiH i cijele regije. Zbog protivljenja, prije svih Mađarske, EU nije sankcionirala Dodika.

Ovo je osmi susret Dodika i Putina od 2014. godine u Rusiji.

Kako gledate na posjetu predsjednika RS Milorada Dodika Moskvi?

Köster: Kako Bosna i Hercegovina da postane članica Evropske unije ako predsjednik jednog dijela zemlje daje orden ruskom predsjedniku? U načelu pozdravljam diplomatske inicijative i razgovore s ruskom vladom ako su usmjereni na okončanje rata protiv Ukrajine. Ali, to svakako nije ono što možemo očekivati od susreta Dodika i Putina.

SAD i UK su sankcionirale Dodika. EU nije. Može li se uskoro očekivati takva inicijativa?

Köster: Vrijeme je da EU konačno uvede sankcije Dodiku i njegovoj sviti.

BiH nije uvela sankcije Rusiji zbog protivljenja političara iz RS-a. Što Evropska komisija može učiniti kako bi se osiguralo usklađivanje BiH s politikama EU i ispunjavanje obveza, uključujući i sankcije Rusiji.

Köster: Vijeće ministara BiH mora inzistirati na 14 ključnih prioriteta.

Problem je u samom Vijeću ministara. Komesar za susjedstvo i proširenje (Oliver) Varhelyi je jedan od problema, a ne rješenje. Pitanje je jesu li njegovi postupci kompatibilni s Kodeksom ponašanja za članove Evropske komisije. Razmislimo i o njegovim uvredama upućenim u Evropskom parlamentu tokom plenarne sjednice u februaru. I što radi da prestane Dodikova secesionistička politika? Kada ćemo konačno čuti reakciju povjerenika Varhelyija u vezi s tim?

Uticaj Rusije u regionu

Kako Vi gledate na utjecaj Rusije na regiju?

Köster: Rusija nastoji destabilizirati regiju. Za rusku vladu BiH je slaba tačka i oni slijede svoj interes, da uz pomoć Dodika podignu tenzije unutar zemlje.

Putinov cilj je spriječiti jaku EU, s članstvom Zapadnog Balkana. U tom smislu, također se bavi ciljanom propagandom i dezinformacijama. Građani BiH moraju biti svjesni činjenice da BiH neće biti demokratska i prosperitetna zemlja ako se utjecaj Rusije bude povećavao.

U tom kontekstu, vlasti RS-a planiraju kriminalizirati klevetu, najavljen je tzv. zakon o stranim agentima. Vlasti tog entiteta kažu da ”kopiraju” zakone SAD-a i članica EU koje ih imaju. Ako se ti zakoni usvoje, što će to značiti za razvoj demokracije u BiH?

Köster: Duboko sam zabrinut zbog odluke Vlade entiteta RS da usvoji Nacrt zakona o nevladinim organizacijama i da izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS ponovo uvede kaznene sankcije za klevetu.

U naš izvještaju za BiH nastojim uključiti zahtjev da entitet RS povuče amandmane (na zakone) i osigura punu zaštitu slobode izražavanja i medija. Iako očito članice EU i SAD nisu savršeni ni po tom pitanju, zakoni se ne mogu uspoređivati.

Inkriminacija klevete uključuje nerazmjerne novčane kazne i prijetnju zatvorskom kaznom. To je jasno ograničenje slobode štampe i moglo bi, na primjer, spriječiti istraživačko novinarstvo o korupciji. To je neprihvatljivo.

Kontrola civilnih aktera kroz ”zakon o stranim agentima” samo je još jedan korak u pravcu autokratije u RS-u. To je dijametralno suprotno dubljim evropskim integracijama i nažalost veliki zaostatak za demokratski razvoj BiH.

Dodikovi potezi govore o kidanju odnosa BiH i EU

S obzirom na nedavna zbivanja, uključujući prošlogodišnje izbore i formiranje novih vlada, kako ocjenjujete napredak BiH ka članstvu u EU? Što Vas brine kad govorimo o predanosti zemlje evropskim integracijama, posebno opredijeljenosti gospodina Dodika?

Köster: Bio bih vrlo sretan da vidim produktivan aktualni proces pristupanja BiH u EU. Nažalost, gospodin Dodik i njegovi nedavni postupci trenutno su najveći izazov na tom putu.

Čini se da je opredjeljenje gospodina Dodika posvećeno kidanju odnosa između EU i BiH. To je vrlo žalosno, posebno za značajan broj ljudi u BiH koji bi htjeli ući u EU i imati koristi od toga. Nadam se da možemo pokazati ljudima u BiH, a posebno u RS-u, prednosti integracije i da je to bolja opcija nego npr. ići putem nacionalizma i etničkih podjela.

Što se može očekivati od novog izvještaja Evropskog parlamenta o BiH?

Köster: Trenutno smo u pregovorima za ovogodišnji izvještaj o BiH. Pokušavamo pronaći strogu formulaciju o manjinskim pitanjima, o jačanju građanskog društva i socijalnoj koheziji, kao i o izbjeglicama kako bismo podržali BiH na njenom evropskom putu. I mi ponovno, kao i nekoliko puta dosad, inzistiramo na provedbi odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci i Zornić.

S obzirom na nedavna zbivanja, uključujući prošlogodišnje izbore i formiranje novih vlada, kako ocjenjujete napredak BiH ka članstvu u EU? Što Vas brine kad govorimo o predanosti zemlje evropskim integracijama, posebno opredijeljenosti gospodina Dodika?

Köster: Bio bih vrlo sretan da vidim produktivan aktualni proces pristupanja BiH u EU. Nažalost, gospodin Dodik i njegovi nedavni postupci trenutno su najveći izazov na tom putu. Čini se da je opredjeljenje gospodina Dodika posvećeno kidanju odnosa između EU i BiH. To je vrlo žalosno, posebno za značajan broj ljudi u BiH koji bi htjeli ući u EU i imati koristi od toga.

Nadam se da možemo pokazati ljudima u BiH, a posebno u RS-u, prednosti integracije i da je to bolja opcija nego npr. ići putem nacionalizma i etničkih podjela.

Uvjeti Evropske komisije za BiH

Što se tiče uvjeta koje je Evropska komisija postavila pred BiH za otvaranje pregovora, tužiteljstva trebaju ubrzati procesuiranje još stotina predmeta ratnih zločina. Istovremeno pojedinci, poput Dodika, negiraju genocid i ratne zločine i veličaju ratne zločince. Kako to komentirate?

Köster: Kad su u pitanju ratni zločini, naravno da pojedinci moraju odgovarati, što je također pitanje volje uprave. U tom pogledu, u svojim izmjenama i dopunama ovogodišnjeg izvještaja o zemlji (BiH) jako žalim zbog tempa procesuiranja predmeta ratnih zločina koji je i dalje spor.

I pozivam Tužiteljstvo BiH da pojača napore u procesuiranju najsloženijih predmeta i poboljšanju kvalitete istraga i optužnica. I u tom kontekstu također upućuje na EU. Zabrinut sam zbog činjenice da neki ratni zločinci osuđeni pred sudovima u BiH bježe od pravde skrivajući se u zemljama članicama EU i zemljama kandidatima zbog dvojnog državljanstva.

U posljednjih godinu-dvije Ured visokog predstavnika je intervenirao više puta, nametnuo je zabranu negiranja genocida, poništavao neustavne zakone u RS-u, osigurao financiranje izbora, izmijenio Izborni zakon BiH i Ustav entiteta Federacije BiH. Treba li BiH i dalje toliko snažna međunarodna supervizija?

Köster: Korištenje bonskih ovlasti bi trebalo biti posljednje utočište za OHR. Malo je zeznuto s njegovim intervencijama.

Postoje neke koje pozdravljam, primjerice onu za poboljšanje integriteta izbornog procesa od juna 2022.

Druge jasno odbacujem i mislim da više štete nego pomažu, dakle njegove odluke nakon izbora kada je napravio promjene u korist Hrvata.

U nekim aspektima, opet, volio bih da poduzme nešto više, po pitanju Dodika na primjer. Schmidt kao visoki predstavnik mogao bi suspendirati ne samo njega, već i institucije Republike Srpske, kako bi spriječio poduzimanje koraka za proglašenje neovisnosti.

BiH konačno mora dobiti novi ustav

U svakom slučaju, BiH konačno mora dobiti ustav koji će zamijeniti Daytonski sporazum. BiH mora prevladati svoje etničke podjele i mora postati funkcionalno demokratsko društvo. Nemoguće je da država, nakon toliko vremena i koja će u dogledno vrijeme postati članica EU, nije sama dovoljno suverena i da treba još tzv. visokog predstavnika.

A vidimo na brojnim demonstracijama, nakon korištenja njegovih bonskih ovlasti, da građani BiH to više ne žele.

U kontaktu sam s mnogim organizacijama civilnog društva i one žele društveni, demokratski i ekonomski napredak. Traže da BiH postane evropska, demokratska, pravna država u kojoj svi imaju jednaka prava. Ured visokog predstavnika to ne podržava i cementira zastarjele ideje.

Neki od uvjeta su i novi zakoni o sukobu interesa ili zakon o sudovima, na kojima se radi što su pozdravili i u Briselu. Što je to što EU može učiniti što bi građani BiH osjetili kao korist od članstva u EU?

Köster: Zato moramo posebno doprijeti do ”običnih” ljudi, pokazati im dobrobiti EU i podršku koju im pružamo. Jačanje težnji stanovništva BiH prema EU, između ostalog, može podržati EU kroz jačanje ekonomske i socijalne potpore, razmjene mladih i razmjene s (organizacijama) civilnim društvom.

Kontinuirana razmjena mišljenja između članica EU i predstavnika BiH, posebno na lokalnoj razini, može stvoriti više entuzijazma u društvu za prevladavanje pravnih izazova za pristupanje EU.