Kako je govorio Salih Brkić: Srebrenica je moja najveća rana

U dugogodišnjoj karijeri Salih Brkić intervjuirao je mnoge domaće i svjetske zvaničnike, a uvijek bio uz narod. Njegov životni i novinarski kredo bio je perom i kamerom dodirnuti ranu, biti tamo gdje je najteže. Tokom svih godina novinarskog rada “obični čovjek“ bio je junak njegovih priča.

U razgovoru za Fenu za 11. juli 2020. Brkić je poručio mladim kolegama da uče i upijaju znanje od bardova novinarstva.

– I da im istina i narod budu uvijek na prvom mjestu. Oni ostaju, političari dolaze i odlaze – kazao je tada Brkić.

Dugogodišnja karijera

U dugogodišnjoj novinarskoj karijeri dobio je Salih Brkić brojne nagrade i priznanja.

– Mnoga od njih za izvještavanje o tragediji i genocidu u Srebrenici koji traje jer i dalje ledeni zid šutnje skriva lokacije masovnih grobnica, mnogi ratni zločinci još nisu optuženi i osuđeni, roditelji žrtava i svjedoci umiru… – govorio je Brkić.

Međutim, više od nagrada značilo mu je to što su ga godinama pitali da li je rodom iz Srebrenice i Podrinja.

– Tako me poistovjećuju sa građanima Srebrenice, pokazuju da mi vjeruju, a to je za novinara najveće priznanje – naglasio je.

Prema kazivanju iz 2020. godine, snimio je oko 110 masovnih grobnica sa oko 8.000 posmrtnih ostataka žrtava genocida i drugih zločina. Izvještavao je sa ratišta u Hrvatskoj, ali i nakon jakog zemljotresa u Kašmiru… Od naroda Srebrenice i Podrinja, kao i Udruženja ‘Prosvjetitelj – Muallim’ dobio je ‘Zlatnu plaketu sa zlatnim grbom’ uz obrazloženje ‘da je dao i daje nemjerljiv doprinos borbi za istinu i pravdu za žrtve genocida u Srebrenici i njihove porodice. Na tome istrajava od 1995. godine i u tome prednjači kao novinar i prijatelj Srebrenice i Podrinja“.

– Srebrenica je moja najveća rana, ali i svima koji vole našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ja ću uz Srebrenicu ostati, dok sam živ. Argumentima i dokumentima pokušavati tražiti pravdu za one koji to ne mogu učiniti, govoriti o njihovom stradanju – kazivao je.

Sjećanje na Srebrenicu

Trajno čuvati sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, smatrao je Brkić jednim od naših svetih zadataka.

Salih Brkić preminuo je 12. maja u 75. godini, nakon kraće bolesti. Brojni prijatelji, kolege, rodbina i poznanici, oprostili su se od njega 14. maja, ispred Komemorativnog centra u Tuzli. Dženaza je klanjana istog dana ispred džamije u Moluhama, a ukop obavljen na mezarju Suljetovići u Solani.

Rođen je u Mostaru, a životni put odveo je Saliha Brkića u Tuzlu, gdje je radio za više medija. Od 1975. godine profesionalno se bavio novinarstvom, izvještavao o mnogim temama, a tokom i poslije rata najviše je izvještavao o genocidu i stradanju Bošnjaka u Podrinju.

Autor je brojnih dokumentarnih filmova, a za novinarski rad dobio je mnogo nagrada.