Vrh bivše vlasti upetljan u pokušaj zataškavanja ubistva Dženana Memića

Pred Apelacionim vijećem Suda BiH 16. maja počinje pretres u u predmetu „Zijad Mutap i drugi“, u kojem se osim Zijadu Mutapu sudi njegovoj kćerki Alisi Mutap-Ramić, Hasanu Dupovcu, bivšem šefu Odsjeka za saobraćajne istrage Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS), policajcu Josipu Bariću i radniku Hotela “Crystal” Muameru Ožegoviću.

Razgovarala: Semira DEGIRMENDŽIĆ /Fokus.ba

Oni su pred Vijećem kojim je ranije predsjedavao sudija Branko Perić u prvostepenom postupku oslobođeni optužbi za organizirani kriminal s ciljem prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život 8. februara 2016. godine u Velikoj aleji na Ilidži, nakon čega je preminuo 15. februara iste godine.

Ta presuda je poništena i sada se počinje novi postupak. O tome kako će teći novi proces, da li će biti ponovo izvođeni svi dokazi, ko će biti saslušan od svjedoka, te koliko će ovaj proces trajati, u intervjuu za Fokus.ba govori Ifet Feraget, pravni zastupnik porodice Dženana Memića. Feraget je odgovarao i na naša pitanja o tome dokle je došla istraga o ubistvu Dženana Memića koju vodi Tužilaštvo BiH, te je iznio stav o tome može li promjena vlasti dovesti do oslobađanja pravosuđa od političkog utjecaja i pritisaka.

DOKTOR KEMAL DIZDAREVIĆ BI TREBAO GOVORITI O VJEŠTAČENJU ALISE MUTAP I O AMNEZIJI

Fokus: Koje su to razlike između sudskog postupka u predmetu „Zijad Mutap i drugi“ pred prvostepenim vijećem koje je okončano oslobađajućom presudom, u odnosu na postupak koji počinje 16. maja, pred drugostepenim vijećem, a nakon što je poništena prvostepena presuda u ovom slučaju?

Feraget: Uvažavajući žalbu Tužilaštva BiH Apelaciono vijeće je ukinulo prvostepenu presudu koju je donijelo vijeće na čelu s Brankom Perićem iz razloga što je utvrđeno da postoje bitne povrede odredaba krivičnog postupka. To automatski znači da je ta presuda koju je donijelo Vijeće na čelu sa sudijom Brankom Perićem ništavna, da je postupak ništav i da je sadržaj te presude nevaljal.

Dakle, sve ono što je utvrđeno smatra se sada kao da ne postoji. Postoji razlika između suđenja da kažem pojednostavljeno pred prvostepenim vijećem i novog suđenja koje će se održati sad pred drugostepenim vijećem. Ovo prvo suđenje se naziva glavni pretres i glavni pretres se više nikada ne može ponoviti, a ovo novo suđenje se naziva pretres pred Apelacionim vijećem. Suštinska razlika je u tome što se glavni pretres vodi na osnovu kompletne optužnice, a pretres pred Apelacionim vijećem se vodi zbog toga što je izjavljena i uvažena žalba i taj pretres se vodi u okvirima te žalbe.

Naravno, na osnovu optužnice uvažavajući žalbene razloge i prvenstveno odluku drugostepenog vijeća kojom je ukinuta prvostepena presuda. Suštinska razlika je u tome što se na pretresu pred drugostepenim vijećem dokazi mogu ponoviti, mogu se prihvatiti i mogu se izvesti novi dokazi. Ponoviti dokaze znači ponovo čitati ili reprodukovati izjave svjedoka koji su već saslušani pod pretpostavkom da su unakrsno ispitani ili da je stranama omogućeno unakrsno ispitivanje, a oni to pravo nisu nisu iskoristili.

Dakle, pod tom zakonskom pretpostavkom dokazi se mogu ponovo izvesti na način da se ponovo reprodukuju, pošto je suđenje snimano, ali sve se to dešava po prijedlogu tužioca. Predsjednik drugostepenog vijeća će biti drugi sudija, to neće biti isti onaj sudija koji je bio predsjedavajući na sjednici vijeća na kojoj je odlučivano po žalbi, nego onaj sudija koji je bio sudija izvjestilac, sada postaje predsjednik tog drugostepenog vijeća. Po zahtjevu predsjednika vijeća tužilac je dužan da se izjasni koje dokaze želi da se ponovo reprodukuju.

Dakle, misli se na izjave svjedoka i vještaka uz pretpostavku da su bili unakrsno ispitani. U drugu grupu, kao što sam rekao spadaju dokazi koji se mogu samo prihvatiti, to znači da nema potrebe da ih ponovo slušamo. I treća grupa dokaza su novi dokazi koji su navedeni u žalbi, a po ocjeni Tužilaštva nisu prihvaćeni, ali pošto je ta presuda ništava i ukinuta je, jer sud nije konkretno naveo nijedan razlog zašto je odbijen prijedlog da se kao svjedok sasluša uvaženi profesor doktor Kemal Dizdarević.

Tako da mogu reći da procjenjujem da će Tužilaštvo djelovati u tom pravcu, da će pretpostavljam za određeni broj vještaka tražiti da se njihovi iskazi prihvate, eventualno reprodukuju, a u odnosu na nove dokaze da će predložiti da se sasluša uvaženi profesor doktor Kemal Dizdarević na okolnosti postojanja amnezije kod Alise Mutap (udato Ramić, op.a) i onoga što je bilo predmet njegovog vještačenja u ranijem periodu .

Fokus: Da li postoji mogućnost da budu saslušani još neki svjedoci?

Feraget: Ja procjenjujem da osim doktora Kemala Dizdarevića neće biti saslušavani novi svjedoci zato što žalbom nije ukazano na bitnu povredu odbijanja prijedloga za saslušanje nekog drugog svjedoka čiji bi iskaz eventualno bio značajan za predmet.

Ono što je interesantno jeste da je razlog za ukidanje prvostepene presude bio taj što je Tužilaštvo BiH pravilno u žalbi navelo da je prvostepeno vijeće kojim je predsjedavao sudija Branko Perić 29 svjedoka proglasilo irelevantnim za predmet, dakle nebitnim za predmet bez ikakvog obrazloženja. To je bitna povreda koja po svom značaju automatski dovodi do ukidanja presude, tako da će u novom postupku, odnosno u novoj presudi drugostepeno vijeće donijeti potpuno novu presudu u kojoj će dati i obrazloženje relevantnosti odnosno ireleveantnosti i tih 29 svjedoka, a i svih ostalih svjedoka.

Ne vjerujemm da će biti novog saslušanja da tako kažem uživo pred drugostepenim vijećem na pretresu osim doktora Kemala Dizdarevića, to je moja procjena, zato što Tužilaštvo nije u žalbi navelo takav prijedlog, osim njega. A, pored doktora Kemala Dizdarevića koji bi se trebao pojaviti pred vijećem i biti saslušan kao što sam rekao mogu biti reprodukovani iskazi nekih od ranijih vještaka, ili eventualno ukoliko to vijeće odluči ponovo saslušani pred vijećem na pretresu pred drugostepenim vijećem.

ISTINA JE JEDNA, A PERIĆ NAM JE POSLAO OPASNU PORUKU DA IMA VIŠE ISTINA

Fokus: Kakva su Vaša očekivanja koliko bi ovaj postupak mogao trajati?

Feraget: Ovaj pretres pred drugosepenim vijećem je skaraćena forma, dakle to nije puni, kakav smo imali glavni pretres pred prvostepenim vijećem i prema mojoj procjeni on bi se trebao okončati na nekoliko ročišta. Da li su to sad dva, tri ili četiri ročišta teško je reći. Nakon toga slijedi dio postupka kao i ranije, a to su završne riječi i u konačnici donošenje nove presude i njeno objavljivanje. To ni u kom slučaju neće trajati dugo, nego otprilike mjesec-dva takva je moja procjena.

Fokus: Nakon prvostepene presude burne reakcije su izazvale i opaske sudije Branka Perića, a naročito kada je spomenuo film „Rashomon“ Akira Kurosawe praveći na neki način paralelu između slučaja Dženana Memića i radnje tog filma. Vi kažete i da ova Perićeva poruka može imati dalekosežne posljedice.

Feraget: Mislim da je drugostepeno vijeće u svom rješenju kojim ukida presudu koju je donijelo Vijeće na čelu sa sudijom Brankom Perićem pravilno navelo da ne postoje konkretna pravila na koji način sudija formuliše sadržaj same presude, mimo onog formalnog dijela.

Međutim, ja sam bio da budem iskren frapiran činjenicom da je sudija Branko Perić na objavi presude spominjao u kontekstu slučaja Dženan Memić, dakle na objavi te prvostepene presude koja je eto već sad ukinuta što je dobra stavr, dakle da je spomnjao film“R ashomon“ Akira Kurosawe jer za mene je to poruka koja ima dalekosežni značaj. Prije svega taj film je, a što je pravilno u jednom od intervjua i u razgovoru sa mnom na čemu mu se zahvaljujem objasnio naš uvaženi akademik Abdulah Sidran.

Dakle, radi se o srednjevjekovnom događaju koji dovodite sad u paralelu ili u poređenje sa nečim što se desilo 8. februara 2016. godine, dakle nakon par stotina godina. Jedan događaj u vrijeme kada niste imali olovku i papir dovodite u kontekst događaja koji se desio u vrijeme velikog tehnološkog napretka. Zašto ovo govorim? Sudija Branko Perić kaže da ga njegovo iskustvo uči da istina ima onoliko koliko ima aktera.
U predmetima ratnih zločina imate nekoliko hiljada aktera, a imate jednu istinu. Da li je počinjen ratni zločin ili nije. Ne može biti istina onoliko koliko ima aktera.

To je vrlo loša poruka kojom se u prvom planu relativizira institut svjedoka koji predstavlja dokazno sredstvo nekad vrlo značajno ili najznačajnije što postoji. Svjedoci živi svjedoče ili šute ili se ne sjećaju. Ili imaju amneziju o nečemu što su čuli, vidjeli ili doživjeli. Na osnovu procjene iskaza svakog svjedoka, ali u vezi s iskazima svih drugih svjedoka i analiziranjem tog dokaza i svih drugih dokaza, a zato postoje sudovi, sud zaključuje šta se u stvarnosti desilo. To nije materijalna istina, to je jeste sudska istina, ali ogroman značaj imaju svjedoci.

Taj film koji ste spomenuli šalje jednu opasnu poruku, a to je poruka neutvrdivosti činjenica, dakle želite reći ako se nešto desilo, a malo je komplikovanije, te činjenice se nikada ne mogu utvrditi. Onda se nameće pitanje – čemu služe tužilaštva, čemu služe policijske agencije, čemu služe sudovi?

Tako da mislim da je ta poruka sudije Branka Perića i spominjanje i dovođenje u kontekst tog filma sa jednim realnim događajem koji se relativno skoro desio vrlo loša poruka koja ima značajne reperkusije jer šalje jednu opasnu poruku, a to je da Sud BiH nije u stanju da procijeni vrijednost i značaj iskaza nekog svjedoka u konkretnim okolnostima. Ono što je dalje posebno značajno jeste da pored svjedoka i čitavog niza dokaznih sredstava, materijalnih dokaza i tako dalje, ti takozvani posredni dokazi, a to je od značaja u predmetu“ Memić“, to će biti od značaja u predmetu „Dragičević“ te takozvane indicije su nekada značajnije od direktnih dokaza.

Jer, ako znamo da je Vrhovni sud utvrdio da se saobraćajna nesreća nije ni desila, onda se radi o pravosnažno utvrđenoj činjenici, dakle ne možemo dalje pretpostavljati da se možda desila saobraćajna nesreća. Ako se ta saobraćajna nesreća nije ni desila, onda se postavlja pitanje šta je izvor eventualne nečije traume koja bi mogla imati za posljedicu bilo kakvu amneziju. Ako to ne znamo, onda mi sve pretpostavljamo.

Ako medicinska dokumentacija govori da nije bilo povreda koje mogu uzrokovati potres mozga , onda treba obrazložiti stav na osnovu čega smatrate da je neko mogao imati amneziju. To su egzaktne stvari, to su pitanja na koje odgovor mogu dati samo stručnjaci, a jedan od tih stručnjaka je i uvaženi profesor doktor Kemal Dizdarević.

ISTRAGA O UBISTVU DŽENANA MEMIĆA JE U ODMAKLOJ FAZI

Fokus: Paralelno s ovim procesima Tužilaštvo BiH vodi i istragu o ubistvu Dženana Memića. Kada se može očekivati podizanje optužnice u tom predmetu?

Feraget: Što se tiče istrage ubistva Dženana Memića koja je u toku ja na prvom mjestu moram reći nešto što smatram jako značajnim, ne samo za ovu istragu, nego za svaku istragu, a imajući u vidu i mišljenja pojedinih kako u toj fazi tužioci predstavljaju „gospodare“ i da o tome ne treba ništa govoriti.

Ja sam veliki protivnik toga, zato što je zadatak vas novinara upravo to da propitujete, da provjeravate protiv koga se vodi istraga, kakva je istraga, u kojoj je fazi, da tražite detaljne informacije i od tužilaštava i od sudova. Jer, javnost mora znati šta rade tužilaštva i sudovi. To je značajno zbog toga što i naš zakon i Evropska konvencija pod uvjetom da poštujete pretpostavku nevinosti, dakle, niko se ne smatra krivim dok se to pravosnažnom presudom ne utvrdi, a ja to poštujem.

Dakle, niko ni od optuženih u predmetu „Memić“ počev od Zijada Mutapa, Alise Mutap i tako dalje, svi su oni nevini dok se to pravosnažno sudskom odlukom ne utvrdi, a druga je pretpostavka da poštujete nezavisnost sudstva, a i to poštujem. Međutim, ako ispoštujete ta dva zakonska pravila, onda ipak imate pravo da govorite i o istrazi koja je u toku.

Što se tiče predmeta „Dženan Memić“ ta istraga je daleko odmakla, vrše se značajne provjere ogromnog broja činjenica. Ja naravno ne mogu licitirati i reći kada će doći do podizanja optužnice, ali mogu reći da se radi veoma ozbiljno na predmetu. Jer, jako je teško nakon osam godina utvrđivati činjenice, ali nije nemoguće.

Vrše se provjere u odnosu na veliki broj lica, provode se određena vještačenje, a ono što je sto posto sigurno, a o tome sam ja govorio i nakon događaja par dana kada je gospodin Muriz Memić i došao u moju kancelariju, dakle Dženan jeste ubijen, u prisustvu više lica, u prisustvu Alise Mutap. Da li je njihova namjera bila da ga ubiju ili se radilo o teškoj tjelesnoj povredi? To je pitanje o kojem će u konačnici odluku nekada donijeti Sud BiH, ali sama činjenica da Dženanu nije pružena pomoć na vrijeme i da su ga akteri ostavili da krvari jedno duže vrijeme ukazuje da je njihova stvarna namjera ipak bila da Dženan ne preživi, da tako kažem. Ta istraga je u toku, ona je jako mukotrpna, ona je kompleksna i zahvaljujući samo radu tužilaca Ćazima Hasanspahića, Dubravka Čampare i njihovih stručnih timova mi još uvijek vjerujemo da ćemo doći do konačnog cilja, a taj cilj je da porodica Memić dobije kakvu – takvu satisfakciju.

Ja znam da je to najmanje što su mogli dobiti, ali kakvu takvu satisfakciju da dobiju pravu istinu o stradanju Dženana Memića i kako sam to više puta ranije rekao, da onda mogu nekako u miru tugovati, jer taj njihov akutni bol i stres je prekinut ovom pravosudnom borbom koja traje već osam godina. I naravno da država BiH snosi i treba da snosi posljedice ukoliko se to ne desi, jer jedna od najvažnijih pozitivnih obaveza države jeste da zaštiti život svakog od nas.

A, to onda znači da se provede istraga, bez obzira koliko je vremena prošla i da se moraju utvrditi sve one jako važne i relevantne činjenice. Mislim da smo blizu, ali ne bih želio da prejudiciram, kažem očekuju se još rezultati određenih vještačenja, pa da vidimo šta će biti.

PRAVDA I PRAVIČNOST TREBAJU BITI TEMELJ SVAKE VLASTI

Fokus: Nerješavanje ovog slučaja često se dovodio u vezi s političkim utjecajem i pritiscima. Može li se promjenom vlasti pravosuđe osloboditi tih utjecaja i pritisaka?

Feraget: Pa, kao što kažemo „justitia fundamentum regnorum“, dakle osnova i osnovni temelj svake vlasti treba da bude pravda i pravičnost. U ovom slučaju koji nije bio toliko komplikovan, ali zahvaljujući propustima Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, pojedinih tužilaca Federalnog tužilaštva, pojedinih pripadnika MUP-a KS, koji su umišljajno i svjesno radili na zataškavanju jednog očiglednog ubistva, mi smo došli u ovu situaciju u kojoj se danas nalazimo.

Postavlja se pitanje da li bi bilo ko od tužilaca, ili pripadnika policijskih agencija se usudio na ovakav način pokušati zataškati jedno očigledno ubistvo ako nije imao da tako kažem podršku, ako nije imao garancije da mu se ništa zbog tog propusta neće desiti. Tako da mogu sa punom odgovornošću reći da vlast u to vrijeme nosi punu odgovornost za dešavanja u i oko slučaja „Dženan Memić .“ Da li će promjena vlasti dovesti do nove situacije u pravosuđu, to ćemo vidjeti zato što ne bih sada htio na bilo koji način niti da nekoga kudim, niti dam nekoga hvalim, iz jednog jednostavnog razloga zato što vladavina prava podrazumijeva nezavisno pravosuđe.

Dakle, treba se dokazati na djelu. Presude u predmetima „Memić“ i „Dragičević“, sasvim sigurno spadaju u najautoritativnije moguće sudske odluke koje šalju dalekosežne poruke i signale da se zločin ne isplati. A, ovaj zločin koji se desio unutar institucija sistema je samo potvrda i onoga o čemu su govorili i brojni međunarodni zvaničnici, a imamo i zvanično saopštenje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH i ambasadora da se radi o jednom zarobljenom sistemu.

Dakle, ne bi se pokušalo zataškati ubistvo Dženana Memića da vrh vlasti nije upetljan u cijeli taj slučaj. Ne kažem kao akteri, nego kao ljudi koji su imali moć, koji su tu moć iskoristili i to mogu sad demonstrirati na čitavom nizu primjera. Od činjenice da od Alise Mutap nikad nije izuzet njen telefon, ne telefon njene prijateljice, nego njen lični telefon, da su snimci videonadzora uništavani odmah nakon događaja, što se ne smije desiti.

Da su policijski službenici bili ovlašteni da pregledaju sve te videonadzore odmah, ne nakon 20 ili mjesec dana, da na licu mjesta nije bilo nikakvih tragova saobraćajne nesreće, dakle sve što je nađeno je podmetnuto i komadi stakla i komadi laka, to je sve inscenirano i upravo zbog toga su i ostavili Dženana na licu mjesta i to je dovelo do smrtne posljedice, jer ta povreda koju je on zadobio, taj hematom nije smrtonosna povreda da je na vrijeme prebačen u bolnicu, dakle odmah nakon događaja koji se desio prije 22 sata. On bi sasvim sigurno preživio i to je jedno traumatično i bolno iskustvo.

Da ne govorimo o propustima hitne pomoći, o propustima pripadnika MUP-a KS, da ne govorim sada o nekim činjenicama koje su od značaja za sam predmet. Ali kažem radi se o svjesnom i namjernom zataškavanju ubistva od strane pripadnika Kantonalnog tužilaštva KS, pojedinih federalnih tužilaca, pojedinih pripadnika MUP-a KS i to treba da bude opomena za buduće generacija i ujedno jedna nada da se to više nikada neće desiti.

Jer, na taj način smo pokopali svaku pomisao o funkcionisanju vladavine prava i zato se nadam da će nova vlast u FBiH pokazati šta znači imati nezavisno pravosuđe.