Anksioznost i depresija među najvećim zdravstvenim rizicima 21. stoljeća

Simpozij iz biološke psihijatrije/psihofarmakologije Federacije BiH s međunarodnim učešćem, otvoren je danas u Sarajevu, okupio je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine eminentne stručnjake iz psihijatrijske oblasti iz zemlje, regiona i svijeta, koji će tokom dvodnevnog naučnog skupa predstaviti najnovija postignuća u ovoj grani medicine.

U fokusu skupa, koji se održava u organizaciji Udruženja za biološku psihijatriju i psihofarmakologiju FBiH (UBPPFBiH), jesu teme vezane za mentalno zdravlje stanovništva, što je od nemjerljivog značaja za kvalitetan život pojedinca, porodice, socijalne grupe, kao i društvene zajednice u cjelini, a što najneposrednije korespondira s prioritetima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ovaj naučni skup je prilika za sveobuhvatno elaboriranje stanja u oblasti mentalnog zdravlja, posebno u kontekstu društvenih i drugih globalnih agenasa koji posredno ili neposredno doprinose sve prisutnijoj anksioznosti i depresiji kod stanovništva, nespremnog da se suoči sa savremenim izazovima i rizicima.

Kako je Feni kazala predsjednica Udruženja za biološku psihijatriju/psihofarmakologiju u FBiH prof. dr. Amra Memić Serdarević, upravo se anksioznost i depresivni poremećaji ubrajaju u najveće zdravstvene rizike 21. stoljeća, s obzirom na sva dešavanja u svijetu, okruženju i zemlji, što imlicira sve veću važnost ove medicinske grane.

-Psihijatrija je kao nauka ostvarila značajan napredak, a važnost psihijatrije i psihijatara je sve prisutnija što je bio razlog da se okupe eksperti iz naše zemlje, regije, ali i inostranstva – kazala je Memić Serdarević.

Precizirala je kako će na simpoziju biti predstavljena najnovija postignuća iz psihofarmakologije iz oblasti biološke psihijatrije, s fokusom na depresivne i anksiozne poremećaje.

Istaknula je kako je u posljednje vrijeme došlo do svojevrsne revolucije u oblasti biološke psihijatrije, odnosno primjeni lijekova koji su pokazali izuzetne rezultate kada se radi o liječenju mentalnih poremećaja, a čemu se daje prednost u odnosu na klasične psihoterapijske i druge metode.

Na upit u vezi sa stanjem u BiH i rizicima kojima su izloženi njeni stanovnici, a u kontekstu s minulim ratom, pandemijom koronavirusa i globalnim poremećajima, Memić Serdarević ističe kako su te negativne pojave i iskustva, zapravo, okidač za pojavu anksioznih poremećaja kao uvoda u razvoj ozbiljnijih depresivnih poremećaja.

Potcrtala je, istovremeno, kako aktuelna situacija nameće imperativ angažmana na prevenciji mentalnog zdravlja, kao i destigmatizaciji i razbijanju predrasuda u tom pogledu, te da je to zadatak na kojem treba puno više uraditi na lokalnom, ali i globalnom nivou.

Poručila je kako je neophodno psihijatriju prihvatiti kao granu medicine, naglašavajući kako mentalno zdravlje predstavlja jednu od najvažnijih komponenti zdravlja te kako zanemarivanje mentalnih poremećaja i njihov neadekvatan tretman može dovesti do određenih komplikacija za pojedince, porodicu, ali društvenu zajednicu u cjelini, odnosno socijalno okruženje kojem taj pojedinac pripada.

Na različite aspekte mentalnog zdravlja ukazao je i prvi predsjednik UBPP-a FBiH prof. dr. Abdulah Kučukalić, fokusirajući se posljedice zanemarivanja mentalnog zdravlja, ali i na iskustva iz svoje iznimno bogate profesionalne prakse.

U tom se kontekstu osvrnuo na sveprisutnu i kontinuiranu stresnu situaciju u BiH od ratnih zbivanja 90-tih godina prošloga stoljeća do danas, a što veoma negativno djeluje na mentalno zdravlje bh. stanovništva.

-Naši ljudi su pokazali veliku otpornost, ali sve ima svoje granice i to se sada jasno vidi, a o čemu svjedoči postojanje mentalnih poremećaja kod bh. građana u realtivno visokom procentu – pojasnio je Kučukalić, navodeći kako bi oni koji odlučuju u oblasti zdravstva to svakako trebali imati u vidu.

Kada se radi o mentalnim poremećajima koji karakteriziraju savremeni trenutak, on ističe kako su danas dominantni anksiozni i depresivni poremećaji, odnosno poremećaji uzrokovani stresom koji je ‘na svakom koraku’.

-To je dominantna psihopatologija u našem stanovništvu i na tom polju se mora mnogo više raditi. Pojedinačno se na tom planu malo može učiniti, ali jedna organizirana akcija svih društveno-političkih i zdravstvenih institucija u pogledu poboljšanja opće društvene klime može puno pomoći – navodi Kučukalić, pozivajući se na vlastito iskustvo privatnog psihijatra, te na pojavu neprihvatljivog ponašanja u širim okvirima.

Nadalje, navodi kako mentalni poremećaji invalidiziraju ljude na socijalnom, kognitivnom i emotivnom planu, kao i u kontekstu radne funkcionalnosti, te u smislu obavljanja svakodnevnih obaveza.

Stoga se određena terapija psihofarmacima nameće kao imperativ, budući da su biološka psihijatrija i psihofarmakologija doživjeli svojevrsni ‘bum’, a što može biti od presudne pomoći svim potencijalnim pacijentima.

Na upit o učestalim tragičnim događajima, koji za epilog nerijetko imaju i višestruka ubistva, te uzrocima ozbiljnih socijalnih devijacija, Kučukalić navodi kako na to može utjecati mnogo faktura, ali da su najvažniji porodica i društvo.

On smatra kako je porodica milje koji oblikuje ponašanje i emocije djeteta, te da ukoliko se to uradi na jedan mentalno zdrav način, to dijete nikada neće doći u situaciju da napravi nešto što je apsolutno neprihvatljivo sa stanovišta istinskih društvenih vrijednosti.

-Međutim, ako se dijete prepusti utjecaju nekih kriminalnih i asocijalnih grupa, onda dijete prihvata te oblike ponašanja, a što onda vodi pošastima – kriminalu, promiskuitetu, narkoticima …- upozorava Kučukalić, podsjećajući kako takvom razvoju situacije kumuju i sveprisutne nove tehnologije, kao i sadržaji neprilagođeni dječijem uzrastu, a što se najčešće prihvaća nekritički kao da se radi o poklonima od ‘Djeda mraza’, bez ikakve provjere i analize.

Simpozij iz biološke psihijatrije/psihofarmakologije organiziran je uz podršku ‘World Federation of Societies of Biological Psychiatry – WFSBP’ i pod patronatom Evropske psihijatrijske asocijacije, a u saradnji sa Klinikom za psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Udruženjem psihijatara u Bosni i Hercegovini.

Njegove sudionike je u uvodnom dijelu pozdravio predsjednik WFSBP-a prof. dr. Lakshumi N. Yatham sa Britanskog Columbia univerziteta u Vancouveru (Kanada), a simpozij nastavlja rad u čijem su fokusu teme – Farmakoterapija – novi aspekti savremenog doba, Prepoznavanje i moderni tretmani komorbiditeta u psihijatriji, Okupaciona terapija za djecu i adolescente, Klinička empatija i duševno zdravlje i mnoge druge.