Kako ruski gasovod testira evropski put BiH i stvara prostor za blokadu države

Na sjednici Vijeća ministara ove sedmice trebaju se naći odvojeni prijedlozi za dva potpuno nova gasovoda u Bosni i Hercegovini – jedan koji bi, prema procjenama stručnjaka, značajno povećao ovisnost o ruskom plinu i drugi koji bi tu ovisnost mogao umanjiti ili potpuno osloboditi, kao što su to uradile evropske zemlje. Ali u proteklih nekoliko sedmica u vladajućoj koaliciji na državnom nivou političari su davali suprotne izjave o onome što očekuju da će se desiti. Dok je odranije sasvim poznata pozicija SNSD-a o još jednom spoju na ruski gas, postavljanje prema novom spoju na jugu bit će prvi pravi veliki test za stranke iz Federacije u odnosu prema približavanju vanjskoj politici Evropske unije i smanjenju ovisnosti o ruskom gasu, piše Detektor.ba.

Vlasti u Republici Srpskoj insistiraju na “Novoj istočnoj interkonekciji” koja će se kod Bijeljine spajati sa gasovodom u Srbiji i za koji očekuju da će ga finansirati ruski “Gazprom”. Evropska unija vjerovatno neće gledati blagonaklono na moguće propuštanje takvog kapitala u državu koja jednog dana želi biti članica, odnosno BiH bi mogla ostati bez ustupaka Unije i podrške energetskoj politici, smatra Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring EU integracija.

“Mislim da je ovakav potez, ako razmišljamo u kontekstu u kom se sada nalazi Evropa, pucanje u svoju nogu”, smatra Kanlić.

On kaže kako BiH, ako pretenduje da postane članica, mora svoju vanjsku i sigurnosnu politiku u potpunosti uskladiti s politikom Unije.

“Smatram prvo politički nije mudra odluka – dodatno se vezivati sa industrijama koje su zapravo povezane sa državnim strukturama u Rusiji u momentu kada EU čini sve da nađe dodatne izvore energije i da smanji svoju ovisnost o ruskom plinu”, kaže Kanlić.

Problematičnim po put EU smatra se i sama politička trgovina određenim projektima kako bi se dobila podrška za neke druge projekte kao što je “Nova istočna interkonekcija”.

Direktor “Sarajevo-gasa” iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek, član Dodikovog SNSD-a, ne vidi problem u “Gazpromu”.

“Potrebno je isključiti politiku i pustiti struku. Mislim da neka mistifikacija ‘Gazproma’ je bespotrebna jer u ovom trenutku Republika Srpska i mnogo više Federacija zavise od ‘Gazproma’ kao jedinog dobavljača za BiH”, kaže Elek.

On priznaje da je studija o “Novoj istočnoj interkonekciji” rađena prije više od pet godina zajedno sa “Srbija-gasom” i “Gazpromom”, ali da je situacija danas drugačija zbog rata u Ukrajini.

“Ne znači da će ‘Gazprom’ graditi, ali ne znači ni da neće. Nije to suštinski važno”, smatra Elek i dodaje da ovisnost o samo jednom izvoru nije dobra i da bi najbolje bilo da entiteti sami finansiraju gasovode bez uslovljavanja.

Bivši direktor “BH Gasa” Almir Bečarević se ne slaže da je nevažno da li će “Gazprom” dobiti posao i tvrdi da je nekoliko desetaka puta razgovarao s predstavnicima “Gazproma” u Rusiji te da dobro poznaje njihov način rada.

“Ovo je politika. Nije tu rađena ozbiljna analiza, sve je rađeno bazirano na dvije elektrane na plin koje bi se trebale izgraditi u tom pravcu. I nije onda samo gasovod, nego i proizvodnja električne energije. To onda postaje preozbiljna priča”, tvrdi Bečarević, koji je danas ministar komunalne privrede Kantona Sarajevo.

On ne želi vidjeti odobrenje za gradnju “Nove istočne interkonekcije” bez uslova kao što je članstvo u NATO-u.

Dok se ove sedmice očekuje sjednica Vijeća ministara, još uvijek nisu do kraja jasne pozicije stranaka državne koalicije da li će i čime uslovljavati nove gasne projekte. Njihove izjave prethodnih nekoliko sedmica nerijetko su bile kontradiktorne.

Ruski uticaj i blokada Vijeća ministara

Iako neka vrsta ideje o posebnom gasnom kraku iz Srbije prema Republici Srpskoj postoji najmanje deset godina, predsjednik entiteta Milorad Dodik je na vrhuncu ruske invazije na Ukrajinu u ljeto 2022. godine, nakon susreta s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i čelništvom “Gazproma” u Sankt Peterburgu, zaprijetio blokadom projekata u Federaciji ukoliko gradnja gasovoda iz Srbije ne dobije saglasnost u Vijeću ministara.

Od tada, svoju ucjenu je ponovio u nekoliko navrata, a jednom i uslovljavajući samo postojanje državne vlasti. Slične poruke slali su i kadrovi SNSD-a kao što je Staša Košarac, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Posljednji put prijetnja blokadom države upućena je nakon nedavne odgode sjednice novog saziva Vijeća ministara na kojem se nalazila posebna tačka dnevnog reda pod nazivom “Nova istočna interkonekcija”.

Bosni i Hercegovini su potrebne nove gasne konekcije jer trenutno ima samo jedan izvor gasa iz Rusije, što građane i kompanije ostavlja ovisne isključivo o gasu iz ove zemlje, dok ostale države u Evropi smanjuju svoju ovisnost zbog ruske invazije na Ukrajinu. Novi izvori mogli bi također smanjiti i cijene gasa.

Prema riječima ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ranija sjednica Vijeća ministara je odgođena jer su se ministri iz Republike Srpske povukli iz ranijeg dogovora koji je uključivao paralelno odobrenje i “Južne interkonekcije”, gasne veze na jugu BiH koja bi, za razliku od trenutne postojeće kod Zvornika i najavljene nove kod Bijeljine, značila alternativne izvore gasa koji ne uključuju Rusiju.

Konaković je rekao da su uslovi ministara iz Federacije za dogovor o jednom drugom pitanju – kontroli goriva, bili da se podrže zakoni o VSTV-u, vanjskim poslovima, međunarodnim sporazumima te nabavka helikoptera za Oružane snage BiH.

Detektor je ranije pisao kako Rusija blokira ulazak BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju i uslovljava ga uvođenjem kontrola na uvoz goriva koje će rezultirati skupljim gorivom, po uzoru na Srbiju, gdje su prethodno uvedene upravo uz pomoć “Gazproma”.

“Imali smo dogovor da će tako biti, a onda je, jučer na kolegiju, kolega [Zoran] Tegeltija došao i rekao [Zukanu] Helezu da oni neće podržati zakone. Oni su jučer prvi put pokušali proigrati naš dogovor i zato nije bilo sjednice”, kazao je Konaković.

Na istoj konferenciji Konaković je rekao kako je postojao i dogovor da se na “Novu istočnu interkonekciju” spoji Gradačac. U ranijim analizama Detektora stručnjaci su upozoravali upravo na takav ishod – da se nova ruta ruskog gasa otplati potrošnjom u Federaciji.

Konaković nije odgovorio na zahtjeve za komentar.

Prvi pravi test politike prema EU

Dodik je na konferencijama za novinare govorio kako “Nova istočna interkonekcija” i ”Južna interkonekcija” “nisu u paketu”.

“Sada izmišljaju da južna i istočna konekcija idu u paketu. Kakvom paketu? Južna i istočna konekcija nemaju veze jedna s drugom. Nosioci investicije nisu isti, ništa nije isto. Mi očekujemo da to bude završeno bez ikakvih uslovljavanja”, rekao je Dodik.

Na ranijim sjednicama Vijeća ministara dvije konekcije su stavljane u jednu zajedničku tačku za glasanje. Na dnevnom redu posljednje sjednice, dva projekta su bila razdvojena u posebne tačke.

Bečarević smatra da je SNSD-ov kadar godinama zapravo kočio sporazum između Hrvatske i BiH o “Južnoj interkonekciji”.

“Košarac je prvo blokirao ‘Južnu interkonekciju’, odnosno predlaganje prema Vijeću ministara zadnjih pet godina. On je direktni taj, u njegovim ladicama je stajao taj sporazum. To znam jer sam tada bio u ‘BH Gasu’”, kaže on.

Upravo je projekat “Nove istočne interkonekcije”, tvrdi Bečarević, bio razlog da se “Južna interkonekcija” konačno pojavi na dnevnom redu, ali samo skupa sa “Gazpromovim” projektom.

“Košarac je radi svoje sigurnosti, radi ‘Nove istočne interkonekcije’ tražio prije godinu i po ili dvije, kada je započeta ta priča, da te dvije tačke budu, ustvari, jedna tačka dnevnog reda, da bi njemu bila sigurnost da će ili obje pasti ili obje proći”, kaže Bečarević.

Novo obaranje odluka značit će da BiH ostaje potpuno ovisna isključivo o ruskom gasu. Ali usvajanje samo odluke o novom spajanju kod Bijeljine moglo bi značiti još veću ovisnost, jer bi BiH imala dva spoja, ali bi plin mogao dolaziti i dalje samo iz jednog, ruskog izvora. Zbog toga stručnjaci smatraju da ministri iz Federacije ne bi trebalo da propuste šansu da osiguraju glasove za južni spoj.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prošle je sedmice podržao oba projekta i nazvao ih “nužnima”, dok je najavio “intenzivan rad Vijeća ministara”.

Ali predstavnici vlasti iz HDZ-a ranije su tražili osnivanje nove kompanije koja bi, umjesto “BH Gasa”, upravljala novim gasovodom. Zbog neslaganja o ovom prijedlogu, zakon o Južnoj interkonekciji u Domu naroda Parlamenta Federacije nikada nije usvojen.

Kako kaže Bečarević, HDZ je i razlog razdvajanja dva gasovoda u dvije tačke u Vijeću ministara.

“Prije desetak dana zatraženo je od HDZ-a BiH da se te dvije tačke razdvoje jer je ‘Južna interkonekcija’ postala upitna za predstavnike HDZ-a BiH iz razloga što ne žele da to realizuje ‘BH Gas’”, smatra on i dodaje da “nas EU moli” da potrošimo novac koji su oni osigurali za ovaj projekat.

Fokus na jug

Na nedavnom Energetskom samitu održanom u Neumu, ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy pozvao je na otkočenje projekta “Južne interkonekcije”.

“Kako bi se ovaj projekat nastavio, Dom naroda Parlamenta Federacije mora usvojiti zakon o Južnoj interkonekciji u istom tekstu kao što je usvojen u Predstavničkom domu bez daljeg odlaganja. Čim bude formirana, nova Vlada Federacije mora da počne raditi na osiguranju finansija za ovaj važan projekat”, kazao je Murphy.

Također, ambasador je rekao kako pozivi za formiranje novog operatera za gas samo za projekat “Južne interkonekcije” nemaju smisla niti s tehničkog, niti sa ekonomskog stanovišta.

“Umjesto toga, fokus treba da bude na osnaživanju ‘BH Gasa’, kao jedinstvenog preduzeća, da pruža usluge potrošačima, privredi i distributerima u cijelom entitetu. I to bi trebalo da bude hitan prioritet nove Vlade Federacije”, zaključio je Murphy.

Sama “Južna interkonekcija” u početku je bila potpomognuta novcem EBRD-a i Sjedinjenih Američkih Država, odnosno USAID-a.

Evropska unija je kroz izjave predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen ohrabrila bh. zvaničnike tokom posljednje posjete Bosni i Hercegovini uz najavu značajne finansijske pomoći za razvoj infrastrukture, uključujući i interkonekcije.

“Rusija ne ratuje samo protiv Ukrajine, ona ratuje i na polju energije”, kazala je Von der Leyen u Sarajevu podsjećajući na politiku Evropske unije koja je usmjerena ka smanjenju udjela ruskog gasa u Evropi.

Iako Evropska unija još uvijek nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji koje se tiču gasa zbog velike ovisnosti o ovom energentu u pojedinim državama članicama, Bruxelles i države članice od početka agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine aktivno rade na umanjenju “Gazpromove” uloge u snabdijevanju energijom.

Samo u slučaju Njemačke, Evropska komisija je odobrila više od šest milijardi eura u vidu dokapitalizacije kompanije SAFE, koja je u toj članici EU djelovala kao podružnica “Gazproma” pod imenom “Gazprom Germania” prije nego što ju je Berlin nacionalizirao, čime je uklonio ruski kapital. Nekoliko sedmica kasnije, iz Bruxellesa je došlo odobrenje Njemačkoj da nacionalizira kompaniju “Uniper”, koja se bavila uvozom ruskog gasa.

Poljska i Bugarska su nakon početka agresije odbile plaćati ruski gas u rubljama, a “Gazprom” je u znak odmazde obustavio isporuku gasa. Dvije države su se okrenule električnoj energiji i alternativnim izvorima gasa. Bugarska, koja je bila 90 posto ovisna o ruskom gasu, alternativu je pronašla u uvozu tečnog gasa i planovima za spajanje na gasovod iz Azerbejdžana.

Bosna i Hercegovina, država kandidat za članstvo u EU, u slučaju odobrenja gradnje “Nove istočne interkonekcije” dala bi zeleno svjetlo projektu koji bi, po Dodiku i njemu bliskim ljudima, finansirao upravo ruski “Gazprom”. Također, s obzirom da u Republici Srpskoj, osim “Alumine”, ne postoje veliki potrošači gasa, Dodik je najavio i gradnju elektrana u Republici Srpskoj koje bi također finansirao “Gazprom”.

Bosna i Hercegovina bi tako postala jedna od rijetkih, ako ne i jedina država u Evropi u kojoj “Gazprom” otpočinje višemilionski projekat u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

U analizi Atlantic Councila iz 2022. godine, upravo je ova kompanija identificirana kao točak koji je omogućio invaziju Rusije na Ukrajinu. Kako je navedeno, “Gazprom” je netom prije početka agresije Evropsku uniju držao u podređenom položaju održavajući nisku opskrbu skupim gasom. Kremlj je time htio umanjiti šansu evropskog miješanja u rat s Kijevom zbog kalkulacije da će Evropljani biti isuviše ranjivi zbog ovisnosti o ruskom energentnu.

EU Observer je u aprilu 2023. objavio tekst u kojem se objašnjava zašto Poljska i baltičke zemlje vrše pritisak na Bruxelles i Washington da uspostave sankcije protiv jedne od najvećih banaka u Rusiji – “Gazprombank”. Većinski vlasnik ove banke je “Gazprom” i, prema riječima samog Vladimira Putina, ona je put kojim je kupovina gasa trebala da teče nakon početka invazije na Ukrajinu.

U petak 5. maja, Dodik i Konaković su razgovarali u Banjoj Luci. Kako je Dodik kazao, razgovor o Zakonu o vanjskim poslovima, koji je Konaković ranije spomenuo kao uslov, bit će ovosedmična tema razgovora zajedničke komisije. Također, ponovio je da “Republika Srpska nema ništa protiv ‘Južne interkonekcije’”.

Nova sjednica Vijeća ministara planirana je za četvrtak, 11. maja 2023. godine, a “Nova istočna interkonekcija” i “Južna interkonekcija” se na dnevnom redu nalaze kao odvojene tačke.