nutricionistkinja savjetuje
Četiri namirnice koje nikad ne bismo trebali podgrijavati, a često to radimo
Većina ljudi je u dilemi koje namirnice smije podgrijavati. Ovaj sisak otklanja svaku sumnju
Napravili ste obilni ručak, niste sve pojeli i željeli biste to sutradan iskoristiti za obrok na poslu. Međutim, u dilemi ste trebate li podgrijati ostatke ručka ili ne, odnosno zanima vas koji su ostaci sigurni za podgrijavanje, a koji nisu.
Nedavno je riža etiketirana kao hrana koja se ne bi trebala podgrijavati jer neki korisnici TikToka tvrde da su se otrovali njome. Ako redovno jedete rižu, sigurno ste ju i sami nekad podgrijali. Stoga se postavljala pitanje jeste time riskirali trovanje.
Kim Lindsay, dijetetičarka iz Australije, navela je četiri namirnice koje je prilično riskantno podgrijavati i četiri koje su zapravo dobre, suprotno uvriježenom mišljenju.
Koje namirnice su rizične za podgrijavanje?
Jaja
Čini nam se da ova namirnica može vječno trajati u frižideru, ali prije nego što ju skuhate. Ako imate ostatke omleta, postoji više rizika. U redu ispečena jaja staviti u mikrovalnu ili pećnicu, ali problem nastaje kad ih ostavite izvan frižidera. Jaja mogu nositi bakteriju salmonelu, koja uzrokuje trovanje hranom, a ako je duže vrijeme držite na sobnoj temperaturi dajete bakterijama više vremena za razmnožavanje.
Lindsay navodi da su jaja pohranjena na temperaturama 4-73 °C u “opasnoj zoni”.
– Patogeni mogu brže rasti kad su na toj temperaturi. Ako u hrani ima više patogena i više štetnih bakterija, tada postoji veći rizik od trovanja hranom kada ju jedemo – navodi Lindsay za Daily Mail.
Američka Agencija za hranu i lijekove savjetuje da jaja i jela koja ih sadrže ne budu izvan frižidera duže od dva sata ili jedan sat u toplijim danima. Isto tako, ističu da se ostaci jela s jajima iskoriste unutar tri do četiri dana. Uz to, budite oprezni s mikrovalnom.
– Problem s mikrovalnom je u tome što može neujednačeno zagrijati. Ponekad je hrana vruća na krajevima, a hladna u sredini ili obrnuto – rekla je Lindsay.
Ona preporučuje da se jelo promiješa nakon što se zagrije do pola, a posuda okrene kako bi se toplina ravnomjerno rasporedila.
Riža
Zapravo korisnici TikToka su u pravu, može doći do trovanja podgrijanom rižom. Naime, kuhana riža može sadržavati Bacillus cereus. To je bakterija koja stvara spore i obično se nalazi u tlu, na povrću te u mnogim sirovim i prerađenim namirnicama, uključujući krompir, grašak, grah i određene začine.
Simptomi bolesti uzrokovane bakterijom Bacillus cereus uključuju povraćanje, proljev i grčeve u trbuhu.
– Riža je izrazito rizična. Te spore su otporne na toplinu, pa čak i kada ih zagrijete, još uvijek mogu uzrokovati štetne patogene – kaže Lindsay.
Dodatno probleme može izazvati držanje riže na sobnoj temperaturi. Što se riža nakon toga duže drži na sobnoj temperaturi, veća je vjerovatnost da će bakterije širiti.
Kako bi se spriječio rast bakterija, HaroldMcGee, naučnik za hranu, savjetuje hlađenje unutar četiri sata, a zatim premiješatanje u frižider. Ako rižu podgrijavate, to učinite samo jednom i važno je da ona dođe do temperature od 73°C ili više kako bi bila sigurna.
Špinat
Podgrijavanje špinata može biti direktno povezano s rizikom od raka. Zeleno lisnato povrće poput špinata sadrži spojeve koji se zovu nitrati. Kad se nitrati ugriju, mogu se razgraditi u spojeve koji povećavaju rizik od raka.
Nitrati sami po sebi su bezopasni. Međutim, bakterije koje žive u ustima i enzimi u tijelu mogu ih pretvoriti u nitrite, a zatim u nitrozamine. Oni mogu biti kancerogeni.
Osim toga, ako špinat nije pravilno zagrijan, bakterije Listeria monocytogenes još uvijek mogu živjeti na njemu. Ona može uzrokovati listeriozu, ozbiljnu infekciju koja rezultira groznicom, simptomima sličnim gripi, glavoboljom, ukočenim vratom, zbunjenošću, pa čak i napadajima.
Općenito, unaprijed pripremljene salate i kupovno zeleno lisnato povrće nose rizik od listerije, upozorava Lindsay.
Krompir
Slično kao i kod riže, problem s krompirom nije sama toplina nego predugo ostavljanje na sobnoj temperaturi. Ako je na sobnoj temperaturi duže od dva sata ulaze u “opasnu zonu”, što može dovesti do rasta bakterije Clostridium botulinum. Ona uzrokuje botulizam, stanje u kojem toksini napadaju živce i mogu uzrokovati probleme s disanjem. To rezultira simptomima kao što su povraćanje, mučnina, bol u trbuhu i proljev. Smrtonosan je u jednom od deset slučajeva. Također postoji povećan rizik od botulizma s krompirom pečenim u aluminijskoj foliji.
– Bakterije koje dolaze iz tla bile bi na krompiru, a zatim aluminij isključuje kisik i može im omogućiti rast – rekao je Toby Amidor, stručnjak za sigurnost hrane.
Isto tako, Lindsay kaže da dio rizika kod pire krompir predstavljaju njegovi kvarljivi sastojci, poput mlijeka, maslaca i vrhnja. Zato ističe da je važno da je manje od dva sata izvan frižidera te da se tokom podgrijavanja treba dobro prokuhati, tačnije treba se pariti.
Koje namirnice su dobre za podgrijavanje?
Riba
Unatoč svojoj lošoj reputaciji jer ostavlja neugodan miris u mikrovalnoj, riba nosi mali rizik ako je podgrijete sljedeći dan.
– Riba je izuzetno sigurna za podgrijavanje – navodi Lindsay.
Slično riži i jajima, izbjegavajte je držati na sobnoj temperaturi duže od dva sata.
Iako ju možete staviti u mikrovalnu bez ikakvog rizika, podgrijavanje na ovaj način može je isušiti i uništiti teksturu. Stoga je najbolje odabrati pećnicu ili štednjak da se spriječi sušenje.
FDA preporučuje držanje kuhane ribe u hladnjaku ne duže od tri do četiri dana i podgrijavanje na najmanje 75°C.
Mlijeko
Iako ga obično pijemo hladno, možete ga i zagrijati. Neuobičajeno je, ali nije opasno.
– Budući da se radi o kvarljivoj hrani, vjerovatno postoji malo više brige, poput datuma “upotrijebiti do” na mlijeku i kremama. Ako se toga držite, sigurni ste – navodi Lindsay.
Isto tako, ona dodaje da zagrijavanje na visokoj temperaturi može ubiti bakterija kao što su listerija, salmonela i E. coli.
– Visoka temperature će uništiti te bakterije i tada bi trebalo biti sigurno za konzumaciju – objasnila je.
Međutim, majčino i adaptirano mlijeko mogli bi biti izloženi većem riziku uništavanja hranjivih tvari.
– Ako ćete iznova podgrijavati ove namirnice, možete uništiti neke vitamine koji se nalaze u njima – istaknuo je Amidor.
Piletina
Iako će vjerovatno imati bolju teksturu i okus ako je zagrijete na štednjaku ili u pećnici, piletina je sigurna i u mikrovalnoj. Ključ je u tome da ju okrećete svake dvije minute dok ne dosegne temperaturu od 75°C. To smanjuje rizik od salmonele.
Sve dok nije na sobnoj temperaturi više od dva sata, piletina nosi mali sigurnosni rizik, navodi Lindsay.
Američka agencija za hranu i lijekove također preporučuje čuvanje kuhane piletine u hladnjaku ne duže od jednog do dva dana.