Kako sudija može napustiti Ustavni sud BiH i koje su posljedice po rad suda
Stručnjaci za ustavno pravo slažu se da Ustavni sud BiH može da nastavi s radom i bez sudije kojeg imenuje Narodna skupština RS. U ovom slučaju Zlatka Kneževića
Nakon zaključka Narodne skupštine Republike Srpske, kojim je pozvala sudiju Ustavnog suda BiH Zlatka Kneževića da podnese ostavku i tim delegitimizira rad najviše sudske institucije u zemlji, oglasili se iz Ustavnog suda navodeći da se vrši pritisak na sud.
Knežević, koji je i potpredsjednik Ustavnog suda BiH, je na bolovanju i nije odgovarao na pozive medija. BHRT je istraživao kako bilo koji sudija Ustavnog suda BiH može napustiti ovu instituciju i kako bi se to odrazilo na daljnji rad ovog Suda? Šta će se dešavati i sa ostalim zaključcima Narodne skupštine?
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ovaj potez Narodne skupštine ocijenio neustavnim i ozbiljnim pritiskom na samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda BiH. Da se radi o neprimjerenim pritiscima na jednog sudiju Ustavnog suda upozorava i pravosudna zajednica.
„Ovdje se nesporno radi o svojevrsnom političkom uticaju i pritisku na člana Ustavnog suda, što je u potpunosti neprihvatljivo i u suprotnosti sa Ustavom BiH i njegovim načelima. Navedeno djelovanje u svakom smislu utječe na pravnu sigurnost i podrivanje vladavine prava koja je osnovni temelj svakog demokratskog društva, kojem teži i Bosna i Hercegovina na svom putu ka Evropskoj uniji“, saopćeno je iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Predsjednik VSTSV-a BiH Halil Lagumdžija kaže da vrlo nerado komentariše bilo šta što može imati političke konotacije: “Juče sam rekao da takav poziv smatram, kao čovjek i kao sudija, neprimjerenim”.
„Da li će neki od sudija svojom voljom dati ostavku to je njegov izbor, ali dakle pravnu obavezu prema bilo kojoj instituciji iz bosanskohercegovačkog entiteta RS nijedan od sudija nema“, kaže Sedad Dedić, stručnjak za ustavno pravo
Stručnjaci za ustavno pravo slažu se da Ustavni sud BiH može da nastavi s radom i bez sudije kojeg imenuje Narodna skupština RS. U ovom slučaju Zlatka Kneževića. Njegovo eventualno povlačenje bi zakomplikovalo proces odlučivanja, jer bi sve odluke morale biti donesene jednoglasno od preostalih sudija, ali ne bi dovelo do blokade rada Ustavnog suda. Ono oko čega se eksperti ne slažu jeste, da li bi Ustavni sud u tom slučaju zadržao legitimitet.
„Bilo bi tu vjerovatno raznih izjava, u smislu da Sud nema legitimitet jer nema niko iz reda srpskog naroda, mada po Ustavu uopće nije bitno. Bitno je da ima određen broj sudija i kod izbora je bitno koliko se bira iz Federacije, koliko iz Republike Srpske i troje sudija stranaca koji su još tu”, kaže Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.
„Nakon neučešća sudija iz jednog entiteta ostaje zapravo onaj organ koji će u javnosti izgubiti svoj autoritet pogotovo što je veliki dio svojih odluka zasnivao na političkim, a ne pravnim izvorima“, smatra Mile Dmičić, profesor ustavnog prava.
Komentarišući posebnu sjednicu Narodne skupštine politička analitičarka Tanja Topić kazala je da njom nastavljeno njeno devalviranje ,naročito usvajanjem zaključka kojim se ukidaju rokovi za realizaciju ranije usvojenih zaključaka o vraćanju prenesenih nadležnosti u oblastima indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.
„Samo produžnje i prolongiranje tog roka ostalo je rekla bih da lebdi kao jedna vrsta potencijalne tenzije koja će se uvijek izvlačiti kada treba da postavljate neki ultimatum što međunarodnoj zajednici što ostalim političkim akterima u zemlji“, kaže Tanja Topić.
Osim zaključaka o ukidanju rokova za povlačenje saglasnosti o prenesenim nadležnostima i povlačenja sudije iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Narodna skupština izglasala je i zaključke kojim se poslanici iz RS u državnom parlamentu zadužuju da u što kraćem roku pripreme i u proceduru upute Zakon o Ustavnom sudu BiH, koji bi bio bez stranih sudija, ali i da se u međuvremenu u Republici Srpskoj ne provode odluke Ustavnog suda BiH.
