Veliki problemi: Kakva je sudbina “zeničke zaobilaznice”?

Tačno prije mjesec „zenička zaobilaznica“ zbog novog klizišta čak dvije sedmice je ponovo bila zatvorena. Toliko vremena je trebalo da se klizište sanira, a koje se dogodilo između naplatnog mjesta Zenica sjever i magistaralnog puta M-17, „zenička zaobilaznica“ (pravac Zenica jug – Zenica sjever).

Mještani koji žive u blizini su u panici jer eksperti najavljuju pojavu novih klizišta. Upravo zbog ignorisanja mišljenja struke, na „zeničkoj zaobilaznici“ i tokom gradnje je bilo problema sa brojnim klizištima, a ovo nije prvi put da se pojavljuju problemi. Kako podsjeća Inforadar, prije pola godine ova zaobilaznica je bila takođe zatvorena zbog pucanja željezne konstrukcije, odnosno dilatacione naprave na vijaduktu Klopačke stijene.

Podsjetimo, radovi na izgradnji „zeničke obilaznice“ trajali su šest godina, a ukupna investicijska vrijednost radova iznosila je 225 miliona eura. Izgradnja autoceste na „zeničkoj obilaznici“ na Koridoru Vc duga je 11 kilometara, a sastoji se od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica.

Sredstva su osigurana putem međunarodnih financijskih institucija (KFAED, EBRD, OPEC) kao i bespovratnim sredstvima EU koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Poznato je da su od početka izgradnju ove dionice pratili problemi. Međutim, odgovorni ali bez imalo odgovornosti su ignorisali stučnjake koji su ukazivali na greške.

Kao što je poznato, radovi na ovom dijelu koridora Vc počeli su u septembru 2014. i to na dionici Drivuša-Klopče. Rok izgradnje bio je juni 2017. godine, ali taj rok od 30 mjeseci je kasnio preko godinu te su krajem 2018. iz Autocesta Federacije BiH svečano proglasili kraj tehničkih radova. Međutim, tehnički prijem nije bio završen zbog nedostatka dokumentacije. Ono što je zajedničko za sve poddionice koje su u sastavu „zeničke obilaznice“ su brojni problemi i izazovi koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom i zahtjevan teren s visokom složenosti poslova koji je iziskivao gradnju velikog broj objekata na autocesti. Na poddionicama je izgrađeno 13 objekata, što znači da se 48% novootvorene dionice nalazi pod objektima.

Zato je bilo za očekivati da i na poddionici Klopče – Donja Gračanica radovi kasne. Rok izgradnje bio je juni 2019. Međutim, tek u maju 2020. godine, skoro godinu kasnije, na toj dionici spojene su dvije strane vijadukta Babina Rijeka.

JP Autoceste FBiH u augustu iste godine, dakle 2020., najavljuju svečano otvaranje za Dan državnosti 25. novembra.

„Cilj nam je da državi na Dan državnosti poklonimo nove kilometre autoputa A1 koji će u narednom periodu, s obzirom da se nailazi na mnogo lakše terene za rad, spojiti sjever naše zemlje s morem“, saopćili su tada iz Autocesta Federacije.

Treba li napominjati da se na Dan državnosti BiH svečano otvaranje nije desilo. Desila se samo predstava za javnost, a reporteri su zabilježili da radovi još traju, posebno na naplatnim rampama. Tadašnji direktor Autocesta Federacije i najplaćeniji direktor nekog javnog preduzeća, Adnan Terzić, novinarima je na pitanje o nepuštanju nove dionice u promet, arogantno odgovorio: „I šta sad?“

Tek sedmicu poslije, 1. decembra 2020., „zenička zaobilaznica“ je zvanično puštena za saobraćaj. Tri dana poslije u medijima glavni federalni građevinski inspektor Ejup Salkić je obavijestio nadležno ministarstvo da zenička zaobilaznica ne posjeduje sve potrebne dozvole za puštanje u promet te najavljuje njeno zatvaranje. Isti dan, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH je potvrdilo da ni na jednoj od tri dionice nije završen tehnički prijem.

Sedam dana nakon što je za saobraćaj otvoreno 11 kilometara autoceste prema sjeveru zemlje, zbog nezavršenih radova i nepostojanja potrebnih dozvola, ta dionica autoceste A1 zatvorena je za saobraćaj.

Iz Autocesta su saopštili da je potrebno uraditi dilataciju jednog mosta, no prava istina je, kao što smo rekli, da dionica nije imala upotrebnu dozvolu. U međuvremenu, ispostavilo se tačnim ono na šta su stručnjaci upozoravali od samog početka, a to je da je „zenička zaobilaznica“ izgrađena na nestabilnom zemljištu i da bi moglo doći do ozbiljnih podhrtavanja tla koji bi kasnije za sobom vukli još ozbiljnije probleme, kao što su stvaranje klizišta, pomjeranje zemlje, pucanje tla, unutrašnja detonacija, epicentri i razne druge katastrofe humane prirode.

Za Inforadar iz Autocesta su istakli da zbog navedenih razloga „ne mogu sačiniti precizni plan za dinamičan plan za otklanjanje istih“.

Prvobitno planirana trasa dionice Donja Gračanica – Klopče je preprojektovana kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegao otkup zemljišta, izbjeglo izmještanje dijela groblja sa kapelom i prekid snabdijevanja vodom lokalne zajednice. Promjena trase dionica koje čine „zaobilaznicu Zenica“ je posljedica zahtjeva Općine Zenica uslijed tehničkih i ekonomskih razloga.

„I šta sad?“ Ništa do novog klizišta, rekao bi Terzić. Građani BiH dionicu „zeničke zaobilaznice“ plaćaju dodatnih 1 KM za putnička vozila, a radi se o najkompleksnijoj dionici čija je vrijednost izgradnje iznosila 225 miliona eura.

Radove su izvodile ugledne domaće i strane kompanije. Na poddionici Drivuša – Klopče radove je izvodila domaća kompanija Hering d.d. Široki Brijeg, poddionicu Klopče – Donja Gračanica gradio je konzorcij kompanija koji čine Euro – Asfalt d.d. Sarajevo i Strabag Austria, dok je radove na poddionici Donja Gračanica – Tunel Zenica izvodila turska firma Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. Kako su rekli za Inforadar u Autocestama, sve troškove sanacija snose izvođači radova.