Žitelji sela kod Gacka čekaju da im dođe struja po prvi put u historiji

Vlasnici oko stotinu kuća na području mjesne zajednice Borač udaljenoj tridesetak kilometara od Gacka, ovog proljeća čeka da nakon više od dvadesetak godina konačno dobiju električnu energiju kako bi započeli intenzivniji povratak u svoja sela i zaseoke na tom području.

Sve će to biti omogućeno zahvaljujući projektu elektrifikacije stambenih jedinica raseljenih osoba i povratnika koji provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u saradnji s opštinom Gacko i Elektrohercegovinom Trebinje.

Interesenatno je da će nekoliko sela na tom potezu električnu energiju dobiti po prvi puta od svog postojanja. Elektrifikacija će uslijediti zahvaljujući realizaciji velikog projekta kojeg provodi opština Gacko, a kojim se pokušava riješiti problem vodosnabdijevanja u ljetnim mjesecima na području cijele opštine.

Upravo nepostojanje električne energije, ali i loša putna komunikacija, s obzirom da je lokalni put, koji Gacko preko Čemernog sela i zaseoke na području mjesne zajednice Borač povezuje sa susjednim Kalinovikom, često neprohodan usljed snijega, razlog su zbog kojeg su u zimskim mjesecima ti prostori pusti.

Kuće i imanja se uglavnom obilaze vikendom i to kada vremenski uslovi dozvoljavaju. Naime, neki od vlasnika kuća pričaju kako su znali ostati u svojim kućama često i odsječeni od ostatka svijeta, dok se nekim terenskim vozilom ne uspiju probiti kroz sniježne nanose.

– Sela i zaseoci odsječeni od svijeta –

Do sela koja će na proljeće dobiti električnu energiju nije mogla doći ni ekipa Anadolu Agency. Sniježni nanosi, na pojedinim mjestima veći i od 50 centimetara, zaustavili su nas na nekoliko kilometara od naseljenog mjesta Čemerno na lošem makadamskom putu, koji uzbrdo vodi kroz gustu šumu prema selima Jabuka, Soderi, Pridvorica…

Sela su odsječena čak i s druge strane iz Kalinovika, od mjesta Ulog uzvodno Neretvom, jer se dio puta obrušio. Tako je u sela mjesne zajednice Borač trenutno moguće doći jedino terenskim vozilom ili traktorom.

Ipak, skoro proljeće trebalo bi donijeti ne samo kopnjenje snijega, nego i električnu energiju nekim selima nakon više od dvije decenije, a nekima prvi put. U planu je i popravak lokalnog puta. Tako se za proljeće očekuje da će sela i zaseoci na prostoru mjesne zajednice Borač oživjeti i poprimiti potpuno drugu sliku.

Naime, u okviru realizacije projekta elektrifikacije stambenih jedinica raseljenih osoba i povratnika potpisanog sredinom februara predviđeno je izdvajanje 164.500 KM za dovođenje električne energije u domaćinstva u selima Šipovice, Jabuka/Šumići, Jabuka/Previla i Šumići/Nadgaja.

Ranije su inače, zahvaljujući projektu opštine Gacko, realizovanom prethodnih godina, postavljeni dalekovodi prvo u dužini od 7.200 metara na potezu Čemerno – Bistrica, a potom i oni u dužini od 2.600 metara na potezu Bistrica – Šumići koji su omogućili daljnje radove na niskonaponskoj mreži za domaćinstva.

“Uvođenje električne energije značilo bi ljudima puno, jer jednostavno ljudi trenutno nemaju mogućnosti življenja. Sve se svodi na vikend boravak na toj regiji. Struja u 21. vijeku nije nikakvo čudo. Trebala bi biti normalna stvar. Što je najbitnije mislim da ima jako puno ljudi koji bi se generalno vratili i nastavili život gore. To su ljudi koji su možda u nekim poznim godinama. Ali, puno je ljudi koji su radili u vojsci, policiji, koji bi se vrlo rado vratili na svoja imanja i pokrenuli neke poslove. Ima jako puno projekata unutar te zajednice gdje se ljudi uglavnom bave stočarstvom i mogli bi nastaviti taj trend. Jako, jako puno ljudi bi se vratilo nakon dolaska električne energije. Sada sigurno ima preko 100 kuća koje su obnovljene i napravljene dijelom iz ličnih sredstva ili preko institucija i projekata održivog povratka”, navodi u razgovoru za Anadolu Agency Amir Skopak, predsjednik Skupštine Udruženja Borčana i Gačana “Izvor Neretve – Gacko”.

Navodi da ih je Sporazumom koji je potpisan prije mjesec dana, između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i opštine Gacko resorna ministrica Semiha Borovac sve jako obradovala.

“Potpisivanju sporazuma bio je prisutan i načelnik Gacka Milan Radmilović, ljudi iz Elektrodistribucije koji bi trebali da rade na tom projektu iz Bileće tako da mi očekujemo praktično da bi radovi trebali krenuti odmah. Ne postoje više nikakve prepreke u smislu da nema novca, volje da se to uradi i mislimo da bi u nekom narednom periodu, možda mjesec-dva, trebalo sve biti gotovo”, navodi Skopak.

– Dobra saradnja sa lokalnom zajednicom –

Objašnjava nam zašto su, između ostalog, sela i zaseoci na području mjesne zajednice Borač, koja se uglavnom prostire na planinaskom prostoru zimi prazna, bez žitelja.

“U toku zimskog perioda uglavnom put je neprohodan. Ponekad je neka blaža zima, pa bude malo manje snijega. Tada iskoristimo priliku da odemo obići kuće i volimo to. Mi smo iz tog razloga i na zahtjev ljudi koje poznajemo morali formirati udruženje kako bismo mogli eventualno aplicirati prema nekim fondovima, prema našim ministarstvima s ciljem rješevanja problema, između ostalog i putne komunikacije. To smo već i uradili, odnosno podnijeli projekat uređenja puta i to je u nekom procesu. S naše strane uradili smo sve. Čak smo prošle godine investirali 30 posto od onoga koliko bi trebalo zadovoljiti osnovne potrebe kako bismo ušli u program da eventualno dobijemo neka donatorska sredstva za sanaciju puta. Nije više ni bitno od koga, ali da jednostavno da to napravimo, da to malo uozbiljimo u smislu čišćenja puta, čišćenja kanala za vodu, jer problem je voda koja se razlijeva i ide putem i pravi štetu”, navodi Skopak.

Za povratak života na prostore mjesne zajednice Borač, na teritoriji opštine Gacko, predsjednik Skupštine Udruženja Borčana i Gačana “Izvor Neretve – Gacko” Amir Skopak kaže kako je električna energija broj jedan, put broj dva.

“Može se čak i obrnuti redosljed. Bitno je i jedno i drugo. Struju smatramo riješenim problemom, a za ostale stvari, kao što su put i voda, to će se raditi u narednom periodu ako bude sredstava. Sami smo se organizovali prošli put preko našeg udruženja i uložili 40 do 50.000 KM za predradnje za sanaciju puta. Naš predsjednik Udruženja Halid Čustović koji živi u inostranstvu je privatnim sredstvima pokrenuo priču i jedan dio puta je dobro urađen, ali to nije ni blizu završetka. Radimo na tome, pa ćemo vidjeti šta će biti”, naglašava Skopak.

Sela i zaseoci koja će biti obuhvaćena elektrifikacijom su inače, uglavnom prije rata bila nastanjena bošnjačkom populacijom, iako ima komšija srpske nacionalnosti.

“Imamo solidnu saradnju s lokalnom zajednicom, jer svi ovi projekti koje smo mi zamislili od puta i struje, uvijek smo radili u dogovoru s lokalnom zajednicom koja je praktično na tom području prva instanca kojoj se trebamo obratiti. Imamo odličnu saradnju s načelnikom opštine Milanom Radmilovićem. Sa strujom će se pokrenuti nove stvari, jer dobar dio ljudi će se sigurno vratiti, a već imaju svoje ideje šta bi to oni radili u nekim projektima. Imali smo sastanak s federalnim ministrom za izbjegle i raseljene osobe Edinom Ramićem. Ima dosta ideja koje su nadomak realizacije, ali struja i komunikacije to je osnovno što nam sada treba”, kaže Skopak.

Inače, zanimljivo je da se trenutno Bošnjaci s područja sela i zaseoka mjesne zajednice Borač nalaze razasuti od Sarajeva, preko Mostara do Dubrovnika.

Prvi ljudi u opštini Gacko obećavaju bolje dane ne samo za stanovnike sela i zaseoka na području mjesne zajednice Borač, nego i cijele lokalne zajednice.

– U opštini se, osim u povratak, uzdaju i u početak rada firmi –

Zamjenik načelnika opštine Gacko Radoica Antunović, u razgovoru za Anadolu Agency, kaže kako je opština Gacko prije dvije – tri godine završila jedan sličan projekat, a sve se odnosi na povratnička naselja u mjesnoj zajednici Borač.

“Poslije uspješnog završetka tog projekta, sada smo ušli u novi, zajedno sa Savjetom ministara BiH, uz učešće opštine Gacko i Elektrodistribucije Trebinje. Preko 160.000 KM bit će uloženo u elektrifikaciju, a radi se o lokacijama koje se nalaze na području MZ Borač. To su mjesta koja su većinom povratnička i naravno da je za život, odnosno egzistenciju na tim prostorima osnovni preduslov projekat elektrifikacije tog područja. Veoma je značajno kako za ljude koji se vraćaju da žive na tom prostoru, tako i za one koji tu prave svoje vikendice, a značajno je i za mogući razvoj poljoprivrede na tom području, jer taj prostor je poznat kao prostor fantastičan za stočarstvo, pčelarstvo i još neke grane poljoprivrede. Tako da će svakako opština Gacko i ubuduće, koliko bude prilike, nastaviti ovakve i slične projekte na tom području i drugim koja još uvijek nisu elektrificirana”, kaže Antunović.

Navodi kako je područje koje je obuhvaćeno projektom prije rata bilo elektrificirano, ali naglašava i novinu da će se u nekom budućem periodu i neka područja koja nisu imala električnu energiju dobiti je u nekim narednim projektima.

“Trenutno ne možemo odgovoriti koliko ljudi živi tamo. Stvaraju se uslovi da neki, koji možda tu nisu ni imali svoje objekte, izgrade neke nove kako vikendice tako, nadati se, i neka preduzeća, firme u oblasti poljoprivrede. Na tom području ljudima ćemo stvoriti uslove da mogu da ostvare svoju egzistenciju, a ne samo da dolaze vikendom i posjećuju ta svoja mjesta”, ističe Antunović.

Kaže kako se trenutno radi projekat dalekovoda koji je vezan za njihov poznati projekat vodosnabdijevanja opštine Gacko. Kroz taj projekat, navodi Antunović, odnosno dovođenjem električne energije na mjesta gdje su potrebne pumpne stanice na potezu prema Pridvorici će biti obuhvaćena i tri četiri sela koja nikada do sada nisu imala električnu energiju.

“Kroz ta sela tako će proći vod sve do Pridvorice kuda nikada nije postojao”, ističe Antunović.

– Projekat vodosnabdijevanja nekima će biti prilika i za rješavanje električne energije –

Naime, radi se o postavljanju dalekovoda u dužini od osam kilometara u dolini Neretve na potezu Soderi – Pridvorica.

“Realizacija ovih projekata svakako će značiti. Jer, taj predio je trenutno dosta napušten s tog stanovišta, a ima fantastične uslove za poljoprivredu. Osim elektrifikacije tog područja, opština Gacko je učestvovala i učestvuje u izgradnji ostale infrastrukture puteva. Put koji ide preko Čemerna naročito u zimskom periodu je težak za održavanje, skoro nemoguće je to činiti, tako da su sa Savjetom ministara BiH vođeni neki razgovori sa zainteresovanim ljudima s tog područja koji trenutno žive u Sarajevu da se uradi nova putna komunikacija koja bi bila puno lakša za održavanje i ne bi bila išla preko prevoja Čemerno. Tako je u planu u budućem periodu vjerovatno da se uradi i ta putna komunikacija. Time bi se, osim elektrifikacije, sa popravkom i izgradnjom novih puteva stvorili realni uslovi za život na tom području”, poručuje Antunović.

Inače, projekat vodosnabdijevanja je vezan za cijelu opštinu Gacko, jer trenutno opština Gacko ima problem u ljetnom peridu s količinama vode na izvorištu. Rješenje kojem se teži je dovođenje vode iz Pridvorice na već postojeće bazene i snabdijevanje u ljetnom periodu cijele opštine Gacko.

Taj projekat je, navodi Antunović, višemilionski i koštat će između tri i četiri miliona maraka, a u fazi je kompletnog projektovanja. Tu su, ističe, pri kraju i u pregovorima oko kreditnog zaduženja kod Evropske investicione banke vezano za projekat vodosnabdijevanja i nadaju se da će svu tu papirologiju završiti ove godine te da će se naredne godine početi projekat vodosnabdijevanja.

“U Gacku svi dijelimo istu sudbinu i nemamo drugih problema osim egzistencijalnih. Stvaranjem uslova za povratnike na nekom području samim time stvaramo uslove i za domicilno stanovništvo koje je tu živjelo tako da to povezano jedno s drugim. I obrnuto ulaganje u sela i naselja gdje žive domicilno stanovništvo stvaraju se uslovi i za povratnike, jer ta su sela pomiješana. Jedini problem i jednih i drugih je stvoriti uslove za egzistenciju, a nikako nije u pitanju nikakva bezbjednost ili bilo šta drugo na području opštine Gacko”, poručuje u razgovoru za Anadolu Agency Radoica Antunović, zamjenik načelnika opštine Gacko.

Stanovnici mjesne zajednice Borač nadaju se skorom prestanku padavina i odlasku svojim kućama. Posljednji put tamo su bili prije dvije i više sedmica. Snijeg koji je proteklih dana intenzivno padao na Čemernu onemogućavao je prohodnost ka selima i zaseocima.