Jedna odredba Krivičnog zakona dovela je do pravne nesigurnosti u FBiH!

Jedna od izrazito važnih odredbi Krivičnog zakona Federacije BiH, koja je preuzeta još iz perioda socijalizma i koja do danas nije mijenjana, dovela je do apsolutne pravne nesigurnosti na tlu ovog entiteta kada se radi o privrednom poslovanju.

Kao takva suprotna je i pravnoj stečevini Evropske unije, te će, kako saznaje Fokus.ba, u narednom perioduu Federalnom parlamentu biti podnesena inicijativa da se ona izmijeni.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Riječ je o članu 383. Krivičnog zakona FBiH koji definira zloupotrebu položaja ili ovlasti. Prema stavu 1. odredbe ovog zakona: „službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlasti, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“.

Ovakve formulacije člana krivičnog zakonodavstva ne samo da se ne mogu naći u EU, već su poodavno izmijenjene i u našim susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. Također, nema je ni u Krivičnom zakonu RS.

Ovako formulisan član KZ FBiH (iako smo se od socijalizma poprilično odmakli) i danas u FBiH ne razlikuju službenike u javnoj upravi i odgovorne osobe u privatnim preduzećima po pitanju inkriminacije zloupotrebe položaja. Budući da mu je primarna zaštita društvene imovine, a ne privatnog kapitala, postao je izrazito kontraproduktivan tržišnoj ekonomiji kakvu imamo danas, kao i zakonima koji reguliraju poslovni sistem.

Naime, danas se prema članu 383. KZ FBiH direktor ili član uprave jednog privatnog preduzeća nalazi u potpuno istoj poziciji kao i službenik u javnoj upravi, pa se tako privrednik (koji je izmirio sve obaveze) može krivično goniti a da nikome nije nanio štetu?! Odnosno, prema članu ovog zakona direktor firme koji je istovremeno i njen vlasnik može zloupotrijebiti položaj bez da je nekome nastala šteta.

Problem je u tome što je primarna odrednica navedenog člana KZ FBiH korist, a ne šteta, kao i to što se zloupotreba položaja ne tretira kao imovinsko krivično djelo.

Šta kažu poslodavci

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kazao je za Fokus.ba da su već duže vrijeme, od članica i drugih privrednih subjekata, upoznati sa ovakvim zakonskim nedosljednostima koje ozbiljno ugrožavaju rad privrednih društava.

Ističe da je Udruženje organizovalo ekspertske grupe i stručne savjete čija je zadaća priprema izmjena i dopuna odnosno donošenje čitavog niza propisa, pa tako i Krivičnog zakona FBiH i Zakona o privrednim društvima. Kao dobra i očekivana rješenja, kako je naveo, koriste se najbolje prakse njemačke i skandinavskih država koje su uradile ove reforme.

-Planiramo uskoro pokrenuti inicijativu u Federalnom parlamentu da ispravimo ove, po nama ozbiljne propuste u spomenutim zakonima. Veliki broj domaćih, a i stranih investitora i privrednika nam je ukazao na ovaj problem koji dovodi u pitanje osnovna načela privrednog poslovanja, a to je sticanje dobiti. U saradnji sa Parlamentom učinit ćemo da BiH ne ostane jedina u Evropi koja nije usaglasila zakone sa zakonima EU – rekao je Smailbegović.

Komentirajući spomenuti član 383. Krivičnog zakona FBiH, Smailbegović navodi da se tu spominje „korist“, te da je potrebno napraviti distinkciju izmedju pojma „korist“ i “protupravna imovinska korist “.

-I laiku je jasno o čemu se radi i da se ne smije dovoditi u pitanje pravo privrednika tj. odgovorne osobe u privrednom drustvu da kroz ostvarivanje prihoda i dobiti ostvaruje korist, ali ne i protupravnu imovinsku korist! To za sada nije dovoljno jasno propisano i zato ćemo sa akademskom zajednicom, privrednicima i vlastima, pokušati doraditi i ova pitanja – rekao nam je Smailbegović.

Zbog činjenice da je Srbija imala sličnu odredbu u vlasitom krivičnom zakonu, Evropski parlament je još 2012. donio rezoluciju u kojoj je naveo da je ozbiljno zabrinut zbog ponovljenih navoda o zloupotrebi člana 359. KZ o zloupotrebi službenog položaja, što je praćeno navodnim široko rasprostranjenim neopravdanim zamrzavanjem preduzeća i privatnih sredstava“.

Poglavlja 23. i 24.

Te optužbe, dalje se navodi, narušile su povjerenje u vladavinu prava u zemlji, te je vlast pozvana vlasti da brzo pristupe reviziji KZ-a kako bi se osiguralo da je u skladu sa
evropskim standardima i da se odmah prekinu podizanje optužbi za zloupotrebu položaja u privatnim preduzećima i preduzećima sa većinskim privatnim vlasništvom i obustave krivični postupci koji su u toku.

Ubrzo nakon toga Srbija je izmijenila ovaj član KZ-a. Nešto ranije, tačnije 2007., je to učinila i Hrvatska, koja je razdvojila službenike od privatnika u privrednom poslovanju s napomenom da ako za jedan privredni subjekt nije nastupila imovinska šteta, onda nedostaje jedan od bitnih elemenata krivičnog djela.

BiH je krajem 2022. dodijeljen kandidatski status za članstvo u EU i naša država će ovakve odredbe zakona morati mijenjati jer u suprotnom neće moći zaključivati poglavlja poput 23. i 24. koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava, te pravde, slobode i sigurnosti.