Podrška inicijativi da se Matvejević kandidira za Nobelovu nagradu

Univerzitet „Džemal Bijedić“ i Centar za mir i multuetničku saradnju iz Mostara pridružuju se zajedničkoj inicijativi uglednih profesora s Univerziteta „La Sapienza“ iz Rima i Univerziteta u Bariju, kao i širokog kruga italijanskih književnika, filmskih i pozorišnih djelatnika, novinara i direktora časopisa i brojnih kulturnih institucija, da se akademik Predrag Matvejević kandidira za prestižnu Nobelovu nagradu za književost.

– Sama činjenica da je ovakva inicijativa potekla od tako autoritativnih ličnosti, kakav je nedavno preminuli italijanski književnik Umberto Eco i ugledni književnik, profesor i docent sa Sveučilišta u Bariju, Nicola Carnimeo, a odmah zatim prihvaćena od širokog kruga uticajnih javnih i kulturnih radnika ne samo u Italiji, nego i u Republici Hrvatskoj i BiH, samo potvrđuje s koliko se uvažavanja prepoznaje i vrednuje književni opus, rad, trud i ukupno djelo Predraga Matvejevića – kaže se u pismima koja su uime akademske zajednice Mostara i ovdašnjeg Centra za mir, upućene univerzitetima „La Sapienza“ u Rimu i u Bariju, kao i na zagrebačku kućnu adresu uvaženog Mostarca.

Univerzitet „Džemal Bijedić“ pridružuje se ovoj evropskoj inicijativi i zbog činjenice da je Predrag Matvejević na ovom univerzitetu 18. maja 2006. godine proglašen počasnim doktorom nauka, koje mu je dodijeljeno „…za opći i kulturni prosperitet čovječanstva, implementaciju i afirmaciju građanskih tradicija i sloboda, prezentaciju kritičke znanstvene i estetske umjetničke misli, te za javnu slobodu ljudske riječi i izražavanja mišljenja.“

U stručnoj elaboraciji motiva i razloga za dobijanje ove prestižne titule između ostalog je rečeno kako je „malo u svijetu književno umjetničkih stvaralaca i aktuelnih i avangardnih mislilaca, slobodoumnih kulturnih protagonista, parametara pravde i svjetionika za prave ljudske putokaze, kakav je Predrag Matvejević“.

– Svim svojim ljudskim, umjetničkim i znanstvenim moćima zaslužan je za razvoj književnosti, implementaciju i razvoj kritičke misli u svakodnevnicu običnog čovjeka ali i moćnika, kontinuiranu prezentaciju parametara za mjerenje dobra i zla, za prosvjetno-pedagoški rad, za humano i avangardno djelovanje, za opći razvoj kulture, nauke, umjetnosti, za vlastita književna ostvarenja.

Matvejevićevo djelo neposredan je putokaz kako biti i ostati čovjek, kako reći NE i DOSTA, kada to hrabro i glasno treba kazati, kako biti pritom dosljedan i pravičan, aktuelan i avangardan, stvaralački nesputan i slobodan, kako prevazići vrijeme smrti i prijezira, nacionalne i svih drugih diktatura, kako biti i ostati humanist i svjetski čovjek i stvaralac – navedeno je u obrazloženju počasnog zvanja doktora nauka, mostarskog Univerziteta i u pismu kojeg potpisuje prof.dr. Sead Pašić, rektor Univertziteta.

Prepoznavajući i identifikujući ranije široki aspekt izrazito važnog i značajnog društvenog djelovanja jednog od vodećih evropskih intelektualaca, univerzitetskog profesora, književnika i filozofa, Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara dodijelio je akademiku Predragu Matvejeviću svoje visoko priznanje „Mimar mira“ za 2014. godinu, izdvajajući ga među drugim istaknutim pojedincima iz BiH i regije, koji su osim svojim književnim radom i djelom, također dali prepoznatljiv doprinos na izgradnju mira i povratku povjerenja među narodima na prostorima regije ex-Jugoslavije. Priznanje „Mimar mira“ dodjeljuje se svake godine uz 23. juli – rođendan novog Starog mosta u Mostaru.

Podržavajući inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost, Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara podsjeća i koliko je bilo važno da postoje ljudi u svijetu koji su, poput Matvejevića, učinili nemjerljiv doprinos stvaranju ambijenta u evropskim pa i svjetskim okvirima za protok istine o agresiji na BiH.

– Takvi ljudi, kakav je i Matvejević, bili su uz nas cijelo vrijeme i, bez ustezanja i zadrške, snažno podizali glas i govorili istinu o nečovječnim i apsurdnim srednjovjekovnim opsadama, izgladnjivanju i ubijanju gradova poput Sarajeva, Vukovara, Mostara, Dubrovnika i drugih mjesta i gradova u regiji tokom ratova na jugoistoku Evrope iz devedesetih – stoji u pismu kojeg su uime mostarskog Centra za mir potpisali osnivač i direktor Safet Oručević i predsjednik Upravnog odbora Centra Alija Behram.

Zbog svega, čini nam izuzetnu čast i zadovoljstvo što se na ovaj način pridružujemo širokom intelektualnom i kulturnom krugu ustanova, institucija i časnih pojedinaca iz Italije, Francuske, BiH, Republike Hrvatske i drugih zemalja, mjesta i gradova, koji su se svrstali uz ime i djelo našeg velikog prijatelja i humaniste svijeta, Predraga Matvejevića, i uz njegovu kandidaturu za prestižu Nobelovu nagradu za književnost – stoji na kraju inicijative iz Mostara.