Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Pusta Semberija

Umire najveća žitnica Bosne i Hercegovine: Sela pusta, nestaju proizvođači hrane

Ovogodišnju proljetnu sjetvu u Belju je obilježila nova sijačica koja je proizvedena za velike ratarske površine
14.04.2022., Mirkovac, Baranja - Ovogodisnju proljetnu sjetvu u Belju je obiljezila nova sijacica koja je proizvedena za velike ratarske povrsine kakva je tabla od 200 hektara na kojoj je snimljena sjetva. Posebnost sijacice je GPS sustav navigacije koji je zaduzen za preciznu sjetvu bez preklapanja, a izmjenom baterija sijacica moze sijati razlicite kulture od 16redne sjetve kukuruza do 24redne sjetve secerne repe. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Prema podacima pojedinih udruženja, u Semberiji je tokom osam godina od poljoprivrede odustalo 10 hiljada poljoprivrednika

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, poljoprivrednici se užurbano pripremaju za proljetnu sjetvu.

Međutim, svaka nova sezona donosi iste probleme.

Sjetva je sve skuplja, a poljoprivrednika sve manje. Prema podacima pojedinih udruženja, u Semberiji je tokom osam godina od poljoprivrede odustalo 10 hiljada poljoprivrednika. Mnogi se pitaju – Ko će proizvoditi hranu?

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, ove godine planirana je sjetva na oko 32.000 hektara, javlja BHRT.

Mladi odlaze

– Najdominantnija kultura je kukuruz, zatim povrće, soja. Imamo u odnosu na prošlu godinu kada je u pitanju kukuruz imamo nešto manje površine, kaže Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Bijeljine.

Pored visoke cijene koja iz godine u godinu tjera ljude od njiva, sela su suočena sa masovnim odlaskom stanovništva, posebno mladih.

– Neće imati ko da radi ovaj posao. Ovo su ostale srednje generacije ljudi, starijih što ima da pripomogne, ali mlađe generacije nema, kaže poljoprivrednik Milenko Nikolić.

– Mi ako ne posijemo, nećemo imati šta da požanjemo, to znači udar i na budžet i sve ostalo. Vidite da cijene divljaju, zašto zato što je u Semberiji 10.000 proizvođača ugašeno, poručuje Savo Bakajlić iz Udruge poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Neophodna podrška

Mladima na selu je neophodna podrška i veće prepoznavanje od strane nadležnih, smatra 24- godišnji Miodrag Lazić, koji je nakon završetka poljoprivrednog fakulteta, nastavio posao na porodičnom gazdinstvu.

– U mom selu imaju još samo dva momka koji se bave poljoprivredom, mada i oni razmišljaju šta da rade, država pomaže ali mogli bi da izdvoje nas ispod 30 godina, ja imam i sina i njega ću savjetovati da ostane na selu, ali moram da mu obezbijedim neku priču, kaže Lazić.

Izazova za mlade na selu je mnogo, ali perspektive itekako ima, kaže Miodrag.

– Najljepše je to što si slobodan, što možeš sam da organizuješ svoje vrijeme, niko te ne uslovljava osim prirode, dodaje.

Sa oko 60 posto stanovništva koje živi i radi na selu Bosna i Hercegovina, uz Finsku i Irsku, spada u jednu od najruralnijih zemalja u Evropi. Ako je suditi po statistici odlaska stanovništva, ta titula nam polako izmiče i mijenja se titulom zemlje staraca.