U sjeni imenovanja direktora
Trojka je UIO već “prepustila” SNSD-u i HDZ-u?!
U Upravnom odboru koji donosi krucijalne odluke UIO nepotrebni su glasovi Bošnjaka, odluke sami mogu donijeti SNSD-ovi i HDZ-ovi ministri finansija, zajedno s ekspertom iz RS-a
U srijedu poslije podne u prostorijama Uprave za indirektno oporezivanje BiH otvorene su koverte s imenima kandidata za novog direktora ove državne institucije, a na osnovu ranije raspisanog javnog oglasa.
Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba
Prijavljeni kandidati su aktuelni ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija (SNSD), zatim Svjetlana Perković, koja je zamjenica aktuelnog direktora Mire Džakule, te koja se ranije spominjala kao kandidat SNSD-a. Kandidati su još i Saudin Terzić (na čelu sektora za poreze UIO), Dženan Musemić (šef odsjeka za tarifu UIO), Mladen Zirojević (SNSD), bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te aktuelni glavni federalni revizor Dževad Nekić.
Iako se radi o konkursnoj proceduri, predsjednik SNSD Milorad Dodik još početkom februara je rekao da „indirektni porezi pripadaju nama i mi ćemo imenovati nekoga“, a još tada je obznanio da je Tegeltija kandidat za direktorsku poziciju.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je nakon toga izjavio da će Trojka insistirati na ovoj poziciji. Nakon jučerašnjeg sastanka Konakovića i Nikšića sa Dodikom i njegovim najbližim saradnicima Tegeltijom i Špirićem nije saopćeno da li je razgovarano o ovoj poziciji.
No, ono što se već sada može konstatovati jeste da je u procesu kadroviranja Trojka već sada „izgubila“ UIO i to tako što je odlučivanje u Upravnom odboru ove institucije prepustila kadrovima SNSD-a i HDZ-a BiH.
Naime, trenutnu većinu u Upravnom odboru UIO čine Zoran Tegeltija koji je kao ministar finansija BiH predsjedavajući odbora, zatim Jelka Milićević (HDZ), federalna ministrica finansija, Zora Vidović (SNSD), ministrica finansija RS, te Dalibor Tomaš, ekspert iz RS-a. S područja FBiH kao ekspert u UO je i Zijad Krnjić, aktuelni direktor Zavoda PIO/MIO. Na web stranici UIO stoji da je Ismet Suljendić član UO kao ekspert Vijeća ministara BiH. No, njemu je mandat istekao prije više od dvije godine.
Uzme li se u obzir aktuelna struktura UO sve odluka se, praktično, mogu donositi bez Bošnjaka. Naime, od sadašnjih pet članova UO većinu čine četiri člana, a to su Tegeltija, Milićević (HDZ će i u novoj Vladi FBiH imati svog ministra finansija), Vidović i Tomaš, koji mogu osigurati kvorum za sjednice. Član 19. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH UO odluke donosi konsenzusom.
Međutim, isti član nalaže da se odluke u slučaju nedostatka konsezusa donose: prostom većinom (uključujući glas ministra finansija BiH) kod uspostavljanja uvoznih i izvoznih dažbina, prostom većinom (uključujući glasova entitetskih ministara finansija) kod ostalih indirektnih poreza, te prostom većinom (uključujući glasovima sva tri ministra) kod odluka o raspodjela prihoda od indirektnih poreza.
Iako bi u političkom smislu, a što je barem deklarativni cilj Trojke, bilo važno da SNSD ne dobije direktorsku poziciju, SNSD-ova i HDZ-ova većina u UO koji donosi krucijalne strateške odluke već je osiguran.
Nadalje, iako je Zakonom o UIO u članu 5. propisano da struktura u UIO i njenim organizacionim jedinicima okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva, to u UIO već godinama ni blizu nije tako.
Od ukupnog broja od 2.405 uposlenih u UIO Bošnjaka je 941 (39,1 posto), Srba 944 (39,2 posto), Hrvata 512 (21,3 posto) i Ostalih 8 (0,4 posto). Prema posljednjem popisu stanovništva Bošnjaci čine 50,12 posto, Srbi 30,8 posto, Hrvati 15,43 posto
Još drastičnije cifre, kada je riječ o tome ko upravlja najvažnijim procesima unutar UIO pronašli smo u dokumentima interne revizije. Većina uposlenih u najvažnije sektoru, a to je Sektor za carine, suprotno strukturi stanovništva, je srpske nacionalnosti. U ovom sektoru koji čini više od polovine ukupnog broja zaposlenih u UIO 546 su Srbi, 448 Bošnjaci, 332 Hrvati, te četiri iz reda Ostalih.
Kada je riječ o rukovodnim funkcijama u kabinetu direktora i tu je najviše osoba srpske nacionalnosti, odnosno 32, dok je Bošnjaka 20, a Hrvata 9. U sektoru za komunikacije ubjedljivo je najviše osoba srpske nacionalnosti i to 12, dok ostatak čine po jedna Bošnjak i Hrvat.