vanjskotrgovinska komora
Kompanije u BiH trebaju uskladiti svoje poslovanje sa novim njemačkim Zakonom o lancu snabdijevanja
Iako je ovaj zakon, kako je konstatovano, obavezan samo za njemačke kompanije koje imaju više od 3.000 zaposlenih, od 1. januara on indirektno utiče i na sve izvozno orijentisane kompanije iz BiH
Izvozno orijentisane kompanije u BiH trebaju uskladiti svoje poslovanje sa novim njemačkim Zakonom o lancu snabdijevanja, koji je stupio na snagu 1. januara.
To je zaključak skupa na kojem su u Vanjskotrgovinskoj komori BiH predstavnici malih i srednjih preduzeća, nadležnih insitucija i privrednih komora u BiH diskutovali o zahjevima koja će mala i srednja preduzeća imati uvođenjem Zakona o lancu snabdijevanja.
Iako je ovaj zakon, kako je konstatovano, obavezan samo za njemačke kompanije koje imaju više od 3.000 zaposlenih, od 1. januara on indirektno utiče i na sve izvozno orijentisane kompanije iz BiH.
– Prvi koraci koje bi kompanije iz BiH trebale poduzeti da se usklade sa ovim novim Zakonom jeste da, prije svega, sagledaju svoj lanac nabavke i da vide u kojoj mjeri se unutar tog lanca poštuju ljudska prava i procesi koje se odnose na zaštitu okoliša – rekao je na pres-konferenciji viši šef međunarodnih projekata Arqum GmbH, Philipp Poferi.
Također, za bh. kompanije je najvažnije da se upuste u razgovore sa klijentima – njemačkim kompanijama i da izvrše sve potrebne radnje kako bi mogle odgovoriti na pitanja u vezi stanja ljudskih prava i zaštite okoliša kod svojih dobavljača i u svojim operacijama.
Ako bh. kompanije, kako kaže Poferi, ozbiljno shvate Zakon o lancu snabdjevanja doći će do unapređenja zaštite na radu, zaštite ljudskih prava i okoliša.
Ovim povodom direktor Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA) Enes Ališković istakao je da je njemački Zakon interesantan za bh. privredu jer je Njemačka naše glavno izvozno tržište.
– Neophopdno je da bh. izvoznici ako žele da nastave da posluju na tržištu Njemačke, da bivaju snabdjevači za njemačke kupce, da se jednostavno počnu prilagođavati novonastalim uvjetima. To znači da bh. kompanije moraju zadovoljiti dva osnovna principa. Jedan se odnosi na unapređenje ljudskih prava radnika, a drugi princip veže se za zaštitu okoliša – poručio je Ališković.
Savjetnica za tehničku podršku za izvozno orijentisane sektore EU4Business Recovery, GIZ Almira Kadić izjavila je da je današnji skup organiziran u okviru Gren Recovery komponente projekta COVID-19 Investment Response, kojeg GIZ implementira u ime Ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju Njemačke.
