Gdje su granice između slobode govora i govora mržnje?

Gdje su granice između slobode govora i govora mržnje? To pitanje se najčešće postavlja u javnom prostoru Bosne i Hercegovine, nakon što je Vlada Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete. Iako su najglasniji novinari, novo zakonsko rješenje moglo bi uticati na sve građane.

Ko uvrijedi drugoga, biće kažnjen novčano od 5.000 KM do 20.000 KM. Ako je uvreda postala dostupna većem broju lica, kazna je i do 50.000 KM. Ko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kazniće se novčanom kaznom od 8.000 KM do 30.000 KM, s tim da ova brojka može rasti i do 100.000.Tako je, između ostalog, propisano Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koji je Vlada usvojila i uputila u parlamentarnu proceduru uz glasno negodovanje novinarske zajednice.

“Stvara se pogrešna slika u javnosti. Ovo se ne odnosi samo na novinare i medije. Ili na zaštitu nosilaca javnih funkcija. Cilj je da se zaštite svi građani”, pojašnjava za BHRT ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović.

Vrijeđanje i klevetanje drugih i drugačijih je pitanje kućnog nevaspitanja i nekulture, a ograničavanje slobode govora stvorilo bi psihološki pritasak na građane, što nije dobro. Tako, otprilike, razmišljaju Banjalučani, s kojim su novinari BHRT-a razgovarali.

“Otkako je Republika Srpska obznanila namjeru da pravno uredi svoj javni društveno-politički i medijski prostor, u skladu sa legitimnim ciljevima i prema važećim međunarodnim pravnim standardima, pokrenuta je brutalna kampanja domaćih i stranih dušebrižnika, da bi se Republika Srpska spriječila da ostvari zaštitu od jezika mržnje i lažnih vijesti koje imaju kapacitet da stvore haos u unutrašnjem društvenom životu, unesu nemir i stvore nesigurnost svakog građanina”, navodi predsjednik RS Milorad Dodik.

“Od 47 zemalja članica Vijeća Evrope 36 evropskih zemalja ima predviđenu klevetu kao krivično djelo i to uglavnom ne samo sa novčanim kaznama nego i sa predviđenim zatvorskim kaznama. Skoro sve zemlje članice EU prepoznaju klevetu kao krivično djelo i za nju većina predviđa ne samo novčane, nego i zatvorske kazne. Većina američkih saveznih država takođe prepoznaje klevetu kao krivično djelo. Sve to nije bio dovoljan argument da se Republika Srpska brutalno ne označi i ne okrivi da se kriminalizacijom klevete guše ljudska prava u Republici Srpskoj”, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Ovakvi zakoni jesu praksa u zemljama EU, ali s jednom ogromnom razlikom, a to je integritet pravosuđa, kaže komunikolog Mladen Bubonjić. Podsjeća da mi ovaj uslov nismo ispunili na evropskom putu. Smatra da ne trebaju biti zabrinuti samo novinari.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete, nije konačan. Nakon što ga je usvojila Vlada RS, u utorak će biti na dnevnom redu sjednice Parlamenta. Ako dobije podršku narodnih poslanika, slijedi javna rasprava. Mogućnost izmjena niko ne isključuje.