Sud BiH zabranio provjeru diploma uposlenika jedne institucije: Je li odzvonilo istragama?

Sud BiH donio je 7. februara odluku kojom odbija tužbu Ureda za borbu protiv korupcije KS protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Riječ je o rješenju kojim je Agencija uvažila prigovore pet uposlenika Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova na aktivnosti Ureda kod utvrđivanja validnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Fokus.ba imao je uvid u navedenu odluku Suda BiH. U najkraćem uvaženi su argumenti Agencije za zaštitu ličnih podataka o tome da „nema valjanog osnova za prikupljanje i obradu podataka o diplomama zaposlenih u organima uprave samo iz razloga što su zaposlenih u organima uprave“.

– Nije sporno da su validne diplome javni interes i da se može pod određenim zakonskim uslovima vršiti provjera istih, međutim provjera diploma svih zaposlenih u javnom sektoru samo iz razloga što s obavljaju poslove u javnom sektoru ne može biti osnov bez navođenja dodatnih razloga odnosno postojanja indicija koje bi mogle ukazati da je riječ o sumnjivoj diplomi – navodi se u sudskoj odluci.

Akcija „Klaster“

Ovo sudsko rješenje, osim što je doneseno u momentu provođenja velike akcije SIPA-e „Klaster“ kojom je utvrđeno desetine lažnih diploma te u okviru koje je uhapšeno niz dekana i profesora visokoškolskih ustanova, nameće logično pitanje kako se onda može utvrditi nevalidnost diplome ako je kontroloru uskraćena aktivnosti kojom utvrđuje da li je ona nevalidna. Drugo pitanje je: kakvu poruka ovim potezom šalje država odnosno da li se ovakvim rješenjem stvara presedan kojim će se stati ukraj provjeravanju diploma na svim nivoima vlasti?

Inače, prema članu 6. Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH kontrolor može obrađivati podatke i bez nosioca podataka, između ostalog, ako je obrada tih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu. I Ombudsmeni BiH su 2019. zauzeli stav da javni interesu u ovakvim slučajevima uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti.

Iz Suda BiH do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore na naša pitanja. Obratili smo se za komentar i Uredu za borbu protiv korupcije KS na čelu s Erduanom Kafedžićem. Ističu da će poštovati navedenu sudsku odluku, te će se suzdržati od komentarisanja i ocjene navoda iz iste u javnom prostoru. Odgovarajući na naš upit, rekli su kako smatraju da ova odluka ne predstavlja barijeru za dalje postupanje Ureda, prevashodno iz razloga što shodno odredbama Zakona o upravnim sporovima BiH, presuda kojom se tužba odbija ima pravno dejstvo samo za stranke u postupku.

Naime, u navedenoj presudi Suda BiH poimenično su navedena lica kao i institucija na koju se presuda odnosi, te samim time, ističu, navedena presuda neće uticati na dalje postupanje Ureda u postupku provjere vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo.

S druge strane, potrebno je naglasiti, da je Ured uveliko proveo obimnu kontrolu validnosti diploma u KS i da je na osnovu tih aktivnosti Tužilaštvo KS podiglo niz optužnica za krivično djelo krivotvorenje isprave, dok su sudovi donijeli niz presuda.

Provjerili diplome 11.300 osoba

Iz Ureda za Fokus navode da su njihove antikoruptivne aktivnosti Ureda u ovom segmentu polučile konkretne rezultate, i da već sada mogu zaključiti da je pokretanje ove antikoruptivne aktivnosti pokazalo svoju opravdanost “na terenu”.

– Ured je u toku provođenja postupka provjere diploma do danas izvršio provjere za oko 11.300 lica koja su zaposlena u javnom sektoru Kantona Sarajevo, od kojih za ukupno 95 lica obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi vjerodostojnost njihovih diploma, dok je za ostale potvrđena vjerodostojnost njihovih diploma. Kada govorimo o vrsti diploma za koje obrazovne institucije nisu mogle potvrditi njihovu vjerodostojnost, riječ je o 91 diplomi srednjih škola, te o 4 fakultetske diplome. Za spomenutih 95 lica, za koja obrazovne ustanove nisu mogle potvrditi vjerodostojnost njihovih diploma, Ured je podnio krivične prijave/informacije Kantonalnom tužilaštvu KS, zbog postojanja osnova sumnje da su isti počinili krivično djelo „Krivotvorenje isprave“. Prema podacima sa kojima Ured raspolaže Kantonalno tužilaštvo KS do danas je podiglo ukupno 14 optužnica protiv isto toliko lica, te je jedan od tih slučajeva rezultirao zaključivanjem sporazuma o priznanju krivice, između optuženog i navedenog tužilaštva – naveli su iz Ureda za borbu protiv korupcije KS.

U određenom broju slučajeva, kako su naglasili, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo je donijelo naredbe da se istraga neće provoditi protiv prijavljenih lica, zbog nastupanja zastare krivičnog gonjenja. U tim slučajevima, dodaju, Ured putem Vlade Kantona Sarajevo, obavještava poslodavce o navedenom, a sve sa ciljem pokretanja internog postupka protiv zaposlenih (koji ne posjeduju vjerodostojne diplome ali ih Tužilaštvo ne može krivično goniti zbog zastare krivičnog gonjenja) i regulisanja njihovog radnopravnog statusa, u skladu sa novonastalim okolnostima.

Javni interes ima prevagu

Napominju da je postupak provjere vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru aktivnost od javnog interesa, a sve sa ciljem efikasne borbe protiv korupcije u javnom sektoru i jačanja povjerenja građana u javne institucije.

– Javni interes mora imati prevagu nad zaštitom privatnosti zaposlenika u javnom sektoru, jer su isti samim stupanjem u javnu službu pristali da rade u javnom interesu, što im je u konačnici obaveza, a sve s obzirom na činjenicu da njihove plaće i naknade padaju na teret javnog budžeta, odnosno građana kao poreskih obveznika. Evidentno je i nesporno da se samo transparentnošću mogu otkloniti sve sumnje, nedoumice i nepovjerenje građana u javne institucije, i očuvati njihov integritet, kao i integritet zaposlenih u javnom sektoru – smatraju u Uredu za borbu protiv korupcije KS.

Iz Transparency International BiH nam je, između ostalog odgovoreno da zaposleni u javnom sektoru moraju imati sigurnost da im se neće u bilo koje vrijeme provjeravati bilo koje informacije od strane bilo kog drugog organa, već da to mogu raditi samo zakonom ovlaštene institucije onda kada postoji opravdan i na zakonu utemeljen osnov.