otvaranje 24. februara
Zeničani spremaju likovnu izložbu povodom 25. godišnjice od smrti Ljube Perčinlića
Izložba će, nakon otvaranja, posjetiteljima biti dostupna i narednih 10-ak dana. Osim likovnih radova, bit će izložena i jedna skulptura pomenutog umjetnika
Župnik crkve svetog Ilije Proroka u Zenici fra Marko Kepić i akademski slikar Muhamed Bajramović odabrali su radove znamenitog zeničkog slikara Ljubomira Ljube Perčinlića, koji će u petak, 24. februara s početkom u 19 sati, a povodom 25. godišnjice od smrti tog umjetnika, biti izloženi u Galeriji “Fra Ljubo Hrgić” u Župnom uredu Zenica.
Izložba će, nakon otvaranja, posjetiteljima biti dostupna i narednih 10-ak dana. Osim likovnih radova, bit će izložena i jedna skulptura pomenutog umjetnika.
– Perčinlić svakako pripada bosanskohercegovačkoj avangardi moderne umjetnosti, o čemu su svoj sud dala recentna likovna kritika sa prostora bivše Jugoslavije i BiH. On pripada bh. generaciji koja se, u velikoj mjeri, bavila savremenom umjetnošću i oni su bili ti koje su, kasnije, slijedile mlađe generacije – kazao je Bajramović.
On smatra da je fra Ljubin doprinos razvoju likovne umjetnosti nemjerljiv, kada je u pitanju Zenica, ali i BiH te šire. Njegova se djela nalaze u najvećim likovnim galerijama bivše Jugoslavije – Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu, Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeju savremene umjetnosti u Banja Luci, u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu…
Bajramović je napomenuo da će biti izloženi radovi ovog umjetnika iz privatnih galerija u Zenici.
Mada se, dodaje, radi o “malom i skromnom izložbenom prostoru”, radove koje će izložiti “mogu predstavljati Ljubu u najboljem svjetlu, jer izložene slike dovoljno govore o određenim fazama njegovog stvaralaštva”.
– Ljubo se bavio i skulpturom. U Zenici postoji jedna velika realizirana njegova skulptura u otvorenom prostoru na Institutu “Kemal Kapetanović” – napomenuo je Bajramović.
Dodao je i kako je 25 likovnih radova Ljubomira Perčinlića, do rata, bilo izloženo u sklopu stalne postavke u foajeu Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici te da je bio jedan od tri umjetnika čija su djela krasila ili još uvijek krase prostor BNP-a.
Druga dva umjetnička djela, koja su na prijedlog arhitekte Zlatka Ugljena ukrasila zgradu BNP-a, bile su skulptura na ulazu u zgradu Dušana Džamonje te tapiserija Jagode Buić, koja krasi Veliku scenu. Bajramović ističe kako je vrijeme da i djela Ljube Perčinlića, a koja se “nalaze negdje u podrumu BNP-a”, budu restaurirana te ponovo izložena u foajeu BNP-a.
Fra Marko je napomenuo kako su većinu djela za izložbu uzeli od umjetnikove sestre, Tončike Perkučin, a neka su djela dobili i iz Galerije “Ovnak” iz Viteza, Muhameda Bajramovića te jednu sliku pejzaža od Denisa Bajramovića.
– Tako da smo napravili jedan opus – u biti pregled Ljubinog stvaralaštva. Moja je ideja bila da Ljubin rad valoriziramo u Gradu, da se da naglasak koji bi bio poticaj da se, možda, o njegovim djelima u pozorištu da veća briga te da se neka djela spase i vrate u postavku. Nadam se da to može biti poticaj svemu tome, ali, sada, kako će to i Grad prepoznavati – kazao je Kepić.
Perčinlić je rođen 28. maja 1939. godine u Zenici, a preminuo je 7. septembra 1998. godine u Zagrebu (Hrvatska), u koji se preselio tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini. Akademiju likovnih umjetnosti diplomirao je 1966. godine u Beogradu, nakon čega se vratio u Zenicu te predavao u Gimnaziji, a od 1975. godine bio je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Počeo je izlagati još prije nego je okončao studije, a u zemlji i inostranstvu skupio je 59 samostalnih te 90-ak zajedničkih izložbi slika, crteža i skulptura.
