Hermeoteka će omogućiti lakše izučavanje likovne umjetnosti BiH

Hermeoteka je projekt Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine u okviru kojeg će biti urađena digitalizacija Arhiva te institucije, kao i obrađena građa za period 1894-2022. godine.

Kustos dokumentarista u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine Dragana Brkić-Hodak kaže u razgovoru za Fenu da je od kraja prošle godine pa do sad skenirana građa za period 1894-1947.

Hermeoteka (grč. ἡμέρ: dan + -teka), zbirka novina i časopisa, izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.

Odjeljenje dokumentacije/Dokumentacioni centar Umjetničke galerije BiH je sastavni dio ove institucije koji ima ulogu Arhiva. Nalazi se u sklopu Biblioteke UGBiH i vremenom je postalo najreferentnije mjesto za istraživanje likovne umjetnosti BiH.

– Od osnivanja Galerije slika pri Zemaljskom muzeju 1930. godine i njene dokumentacije, koju je preuzela Umjetnička galerija BiH po osnivanju 1946. godine, ovo odjeljenje do danas u kontinuitetu djeluje. Građa Biblioteke i Odjeljenja dokumentacije je ostala sačuvana u ratu 1992-1995. a potom je nakon rekonstrukcije zgrade objekta 1999. godine klasifikovana i uložena na police, u metalne ormare i kataloške ormariće. Posjedujemo i ratnu hemeroteku koja je nastala u navedenom periodu – kazala je.

Brkić-Hodak navodi da je riječ o jedinstvenom centru ovakve vrste u BiH koji raspolaže najobimnijom i najznačajnijom građom ikada dostupnom za sakupljanje.

U okviru Dokumentacionog centra Umjetničke galerije tako se može pronaći građa i iz dva svjetska rata.

– Dok sve ostale institucije u BiH prate isključivo svoju matičnu muzejsku i izlagačku djelatnost ili se fokusiraju na umjetnike sa svog područja (eniteta/ oblasti/ grada) i slično, Arhiv UGBiH je Odjeljenje centralnog i opšteg tipa koje prati sve aktivnosti bh. umjetnika u zemlji i inostranstvu, kao i umjetnike iz inostranstva koji izlažu u Bosni i Hercegovini – podvukla je Brkić.

Godišnje se u okviru Dokumenacionog centra obradi i uloži oko 2.500 novinskih članka, press clipinga svih vrsta. Dokumentacioni centar je samo u posljednjih 20 godina uložio 47.890 tekstova, i ostalog dokumentarnog materijala (pozivnice, fotografije …).

Govoreći o prednostima stvaranja hemeroteke, Brkić-Hodak ističe da će na ovaj način zaštiti raspoloživa građa od mogućih opasnosti kao što su posljedice ratnih dejstava, poplava, požara i propadanja papira uzrokovano fizičkim i hemijskim faktorima. Cilj je i smanjiti ili reducirati fizičko manipulisanje građom na najmanju moguću mjeru u cilju zašite od daljih mogućih fizičkih oštećenja.

Ona također ističe da će građa biti lakše dostupna korisnicima uposlenicima UGBiH koji će imati pristup građi, kao i građanima.

Na ovaj način, smatra Dragana Brkić-Hodak, Arhiv Umjetničke galerije BiH će se priključiti savremenim tokovima muzeologije, akutelnim trendovima te brzim i ekonomičnijim načinima pružanja usluga te tako omogućiti zainteresovanima direktno istraživanje likovne umjetnosti u BiH.

– Dakle, indirektno će uticati na razvoj likovne kritike i kritičkog načina razmišljanja koje je po obimu i kvaliteti trenutno u zapećku, jer će im dokumentarna građa neophodna za istraživanje biti pristupačnija. Povezaćemo se sa srodnim institucijama i pojedincima u zemljama regiona i Evrope koji istražuju likovnu umjetnost BiH i njen razvoj u nekim širim okvirima i diskursima – navela je kustosica dokumentarista Dragana Brkić.

Brkić-Hodak također navodi da se pregledom dostupnih medijskih zapisa može pratiti i kako su se mediji odnosili prema likovnoj umjetnosti, smjene generacija umjetnika, novinara…Te kakav je u različitim vremenima bio odnos vlasti prema umjetnosti – podvukla je.

Projekt, smatra Brkić-Hodak, ima i ekološku dimenziju jer će se umjesto kopiranja građe i potrošnje papira, građa preuzimati u digitalnom elektronskom obliku.

Istaknula je također i značaj angažovanja volontera, kao primjer navodeći učenike Srednje škole primijenjenih umjetnosti ili studente Filozofskog fakulteta te Fakulteta političkih nauka Univeziteta u Sarajevu.

– Pružićemo priliku mlađim generacijama da steknu uvid u poslove arhiviste, kustosa dokumentariste, muzeologa i tako neposredno pomognemo izboru budućeg zanimanja u procesu profesionalne orijentacije, a starijoj generaciji (studentima istorije i istorije umjetnosti) neophodnu stručnu praksu.

Raspolažući digitalizovanom dokumentarnom građom Arhiva, Umjetnička alerija BiH moći će biti medijski prisutna putem tekstova na portalima, na svojoj zvaničnoj web stranici fotografijama i zanimljivostima.

– Tako ćemo dokumentarnu građu učiniti vidljivijom i na način blizak mlađim generacijama koje odrastaju u digitalno doba te zainteresovati mlađu likovnu publiku za rad, djelo i značaj bh. umjetnika i umjetnika regiona, zemalja Evrope i svijeta čije radove imamo u svom fundusu – navela je u razgovoru za Fenu viši kustos dokumentarista Dragana Brkić-Hodak.

Projekat je ušao u godišnji Plan rada izložbi i ostalih aktivnosti Umjetničke galerije BiH za prošlu godinu, a podržali su ga Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo civilnih poslova BiH i Fondacija za bibliotečku djelatnost za nabavku neophodne informatičke opreme za početak digitalizacije Arhiva UGBiH.