Od nekadašnjih 20.000 močvara u BiH, danas se govori o svega 2000

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa (eng. World Wetlands Day- WWD) se obilježava svakog 2. febraura od 1997. godine kako bi se podigla globalna svijest o velikom značaju močvara za ljude i planetu Zemlju.

Ovaj dan služi i kao podsjetnik na Ramsarsku konvenciju o močvarama, koja je potpisana 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru. Bosna i Hercegovina je tu konvenciju ratificirala 2001. godine.

Močvarna zemljišta održavaju čovječanstvo i prirodu te podržavaju društveni i ekonomski razvoj, između ostalog, kroz: čuvanje i čišćenje vode; prirodno filtriranje zagađivača, ostavljajući vodu koju se može sigurno piti; pružanje zaštite od poplava i oluja tako što za svaki hektar, močvara upije do 1,5 miliona galona poplavne vode itd.

Močvare pomažu i u regulaciji klime: tresetišta pohranjuju dvostruko više ugljika od šuma, a slane močvare, mangrove i korita močvarne morske trave također sadrže velike količine ugljika.

U Bosni i Hercegovini od nekadašnjih 20.000 močvara, danas se govori o svega 2000. Glavni uzroci zbog kojih su močvare nestale jesu poljoprivreda, promjene vodnog režima, ljudska naselja izgrađena na području močvara. te klimatske promjene.

Prema ramsarskoj konvenciji BiH ima tri međunarodno priznate močvare, a to su su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.

U povodu ovogodišnjeg Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa, iz Ornitološkog društva “Naše ptice” upozoravaju da je Bosna i Hercegovina bogatija za još 13 močvarnih područja od međunarodnog značaja za ptice, ali da niti jedno nema zakonsku zaštitu.

Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica tokom proljetne i jesenske migracije prelijeće prostor između Evrope i Afrike, koristeći tzv. Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.

Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, i njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama hiljada ptica močvarica tokom migracija.

Sva tri područja u BiH, koja su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja: Hutovo blato (2001), Bardača (2007) i Livanjsko polje (2008), imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area – IBA), zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja.

Na osnovu istraživanja koje su u proteklih 10 godina vršili članovi Ornitološkog društva “Naše ptice”, BirdLife International dodijelio je oznaku IBA za još 13 područja, na kojima se nalaze povremena ili stalna močarna staništa: Duvanjsko polje, Gatačko polje, Glamočko polje, Kupreško polje, Lušci polje, Mostarsko blato, Nevesinjsko polje, Podašničko polje, Popovo polje, i kompleksi Vukovsko-Ravanjsko polje, Dabarsko-Fatničko polje, Petrovačka polja i Grahovska polja.

Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini, i niti jedno od novoproglašenih područja od međunarodnog značaja za ptice, nije obuhvaćeno nekom kategorijom zaštite i saglasno tome nema plan upravljanja.

Kao posljedica toga, aktivnosti kao što su eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije, koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja, formiranje monokulturnih zasada, požari i krivolov zaštićenih vrsta često se bilježe na terenu.

Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), što značajno otežava zaštitu migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje lošu sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru, navode iz Ornitološkog društva „Naše ptice“.