Republika Srpska gubi veliki broj stanovnika, razlozi za odlazak brojni

Republika Srpska, iako su nadležni donijeli niz pronatalitetnih mjera, i dalje gubi veliki broj stanovnika. Razlozi su brojni. Dok demografi tvrde da ne postoji adekvatna strategija, u udruženjima za višečlane porodice zamjerku vide u imovinskim cenzusima prilikom primjene određenih mjera. U Vladi smatraju da čine sve što mogu.

U banjalučkom udruženju „Četiri plus“ koje se bori za bolje uslove života porodica sa četvoro i više djece kažu da su 2016. godine peticijom sa više od 11 hiljada potpisa pokušali da dođu do izmjene zakona o dječijoj zaštiti, ali nisu uspjeli doći do toga da se za dječiji dodatak ukine imovinski cenzus, jer ga sada primaju samo djeca iz porodica koje su praktično socijalni slučajevi.

“Koji cenzus? Ili da bude cenzus, potrošačka korpa po članu, jer tad je bilo 450KM, sad je četvoro ljudi dvije i po hiljade. Šta mislite kolika je korpa za šestočlanu porodicu? Bilo je da ne smijete prelaziti 90 KM po članu primanja”, kaže za BHRT Jovan Radovanović iz Udruženja građana „Četiri plus“.

Dok je Banjaluka proteklih godina i donijela niz dobrih pronatalitetnih mjera, kako ocjenjuju demografi, tu kaskaju druge lokalne zajednice, koje ove slične mjere nisu postavile kao strateške.

“Vrlo je problematično kada se pronatalitetne mjere uslovljavaju imovinskim, radnim ili nekim drugim statusom. Te mjere onda prestaju da budu demografske, već socijalne, i mjere na eliminaciji siromaštva”, smatra demograf Aleksandar Čavić.

Premijer Republike Srpske, međutim, kaže da je Vlada Republike Srpske donijela dobre mjere koje se već godinama primjenjuju i ne odnose se samo na socijalne kategorije već ciljano za mlade ljude, te smatra da problem nataliteta više nije problem ekonomskog stanja u kojem se zemlja kreće. Jednim dijelom, kaže, i zbog toga što se pokazalo da su mladi danas više posvećeni gradnji karijere, nego porodici.

“Moja kćerka je rođena 1995. godine. Znate li vi šta se tad dešavalo 1995. i kako se živjelo? Njene generacije, te 1995. godine, u mojoj lokalnoj zajednici u prvom razredu je bilo 120, sada manje od 70. Da li se te ‘95. godine bolje živjelo, bilo svega u izobilju više nego 2022.?”, pita predsjednik Vlade RS Radovan Višković.

Ono što premijer u ovoj paraleli 1995-2022 nije uzeo u obzir je masovno iseljavanje porodica sa djecom u inostranstvo, jer smanjenje broja stanovnika nije uzrokovano samo smanjenjem nataliteta, već i migracijama. Sve regije u RS u proteklih osam godina, samo po zvaničnoj statistici, ostale su bez više desetina hiljada svojih građana. Nezvanični podaci su puno veći.

Demografske mjere ne mogu kratkoročno imati efekta, ističu demografi, već pravom primjenom efekti će se vidjeti tek nakon prve decenije, ali je potrebno djelovati što prije.