Zenički ekolozi prezentirali rezultate projekta “Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice”

Kako je istakao predsjednik Upravnog odbora tog udruženja prof. dr. Samir Lemeš, koji je i dekan Politehničkog fakulteta u Zenici, rezultati ovog projekta za sada se “ne mogu implementirati zbog nedostatka političke volje”.

Osim urađenog elaborata, napomenuo je, u cilju zaštite tog područja prikupili su i preko 3.000 potpisa za peticiju za proglašenje ovog parka prirode, koji bi trebao biti i prvi takve vrste na području grada Zenica, koji uopće nema zaštićenih područja.

-Grad Zenica, na svojoj teritoriji, od nekih preko 500 kvadratnih kilometara, nema nijedno zaštićeno područje. Zeničko-dobojski kanton ima Spomenik prirode ‘Tajan’, koji je površine, nekih, 1,5 posto površine Kantona, koji je zaštićen zakonom iz 2008. godine i nalazi se na teritoriji Zavidovića i Kaknja, a njim upravlja Šumsko-privredno preduzeće ZDK-a.

Strategijom razvoja Zenice, od 2012.-2022. godine, bilo je planirano da se uspostavi Park prirode pod imenom Babina. Prostornim planom Grada Zenica, koji je malo noviji dokument i koji pokriva period do 2036. godine, predviđeno je da se zaštićena područja, različitih kategorija, na području grada Zenica, proglase površine od oko 60 kvadratnih kilometara.

Dakle, nešto više nego što je područje Tajana, ali nakon što se provedu stručna istraživanja, prema Zakonu o zaštite prirode Federacije BiH- istakao je Lemeš.

Eko-forum, Udruženje “Eko Tvrtkovac” te Savez izviđača Grada Zenica, dodao je, zajedno sa svojim partnerima te uz podršku CPCD-a i donaciju Švedske, uradio je spomenuti elaborat o opravdanosti, za koji su “angažovali 10 eksperata raznih struka”.

Projekat je trajao od maja 2021. do aprila 2022. godine te su u tom periodu provedena terenska istraživanja stručnjaka za floru, faunu, prirodna staništa, prirodno i kulturno naslijeđe…, koja će biti nastavljena i ovog proljeća.

Kreirali su i vizualni identitet zaštićenog područja, izvršeno je uređenje lokacija na području budućeg parka prirode, formirana Koalicija nevladinih organizacija za uspostavljanje zaštićenih područja na području ZDK te kreirali su i Nacrt zakona o proglašenju zaštićenog područja ZDK-a.

-Želja nam je da uputimo jedan apel prema donosiocima odluka, da ovo što smo mi uradili da ne ostane neiskorišteno nego da dobije svoju pravu svrhu- naglasio je Lemeš.

Elaborat su, kazao je, u martu prošle godine dostavili Gradskoj upravi Grada Zenica sa “molbom da bude podloga za podnošenje inicijative na Gradskom vijeću”.

Sekretar Ekološkog udruženja “Eko – Tvrtkovac” Jakub Spahić istakao je kako im je bilo drago raditi na ovom projektu, jer se radi o području na kojem žive te na kojem djeluje i njihovo udruženje.

-Ne vjerujem da je ijedan projekat od nevladinih organizacija izazvao više kontroverzi u Zenici od ovog projekta, a osnovni razlog je, uglavnom, neupućenost i namjerno usmjeravanje informacija i priča koje nemaju veze s ciljevima ovog projekta.

Dakle, do sada ovaj naš kraj – sliv Babine rijeke, nipočemu nije istraživan. Ovo je prvi puta da je nešto ozbiljno urađeno i Elaborat o zaštićenom području “Babino-Tvrtkovac” ima 84 stranice- naglasio je Spahić, koji je dodao da nalazi koji su prezentirani u spomenutom dokumentu pokazuju da “ovo područje zaslužuje da bude u zaštićenim područjima”.

Podvukao je kako je tokom istraživanja “pronađen jedan vodeni rak, koji bi, po ljudima koji su istraživali- SNK “Atom” iz Zavidovića, trebao da bude nova vrsta raka”.

-Čeka se potvrda, čini mi se, iz Novog Sada, da to definitivno i potvrde i da ga prezentiramo javnosti. Što znači da te serpentinske stijene daju nešto specifično, endemsko te su mnoge biljke na Crvenoj listi UNESCO-a upravo sa tog područja. Uglavnom, to je područje oko izvora Selačke rijeke i do Žepča.

Na pepelarskom području imamo dvije eksteritorijalne tise, koje su, zaista vrlo vrijedne i treba ih zaštititi- naglasio je Spahić.

Područje predviđeno za proglašenje Parka prirode “Babino-Tvrtkovac”, podvukao je, poklapa se i sa vodozaštitnim zonama pa građani Zenice i mještani tog riječnog sliva “apsolutno ne gube ništa”.

Koordinatorica projekta Sanja Mlađenović-Stević naglasila je kako će proglašenje parka prirode doprinjeti razvoju turizma na tom području, koje je pogodno za uzgoj ljekovitog bilja. U toku su, dodala je, pripreme i za sadnju ljekovitog bilja u selima Babinskog sliva, za koji su žene iz tih krajeva već sklopile ugovore o otkupu.