"prve laste"
Ruski državljani tokom 2022. u Bosni i Hercegovini otvorili 12 kompanija
Za ulazak u BiH ruskim državljanima ne treba viza i može im biti odobreno privremeno boravište
Aleksandar Khruschev je osam godina vlasnik informatičke firme u Moskvi, koja zapošljava više od 30 radnika. Nakon što su ruski tenkovi u februaru prošle godine započeli agresiju na susjednu Ukrajinu, na šta je Zapad odgovorio sankcijama i izolacijom Rusije, odlučio je da izmjesti biznis.
Ured u Istočnom Sarajevu, na teritoriji bh. eniteta Republika Srpska, otvorio je u novembru prošle godine. Nepuna tri mjeseca kasnije u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), ovaj 39-godišnji poduzetnik, uvjerava da je BiH poželjna destinacija za one ruske poduzetnike, koji nastoje prevazići prepreke u poslovanju.
“Pojedinci otvaraju firme u BiH da dobiju radnu dozvolu i boravište. Mnoge ruske kompanije imaju probleme sa međunarodnim plaćanjima i ugovorima. Ostale su bez posla i izgubile klijente”, kaže Khruschev.
Za ulazak u BiH ruskim državljanima ne treba viza i može im biti odobreno privremeno boravište.
U Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u BiH, u 2022. godini je otvoreno 12 kompanija, čiji osnivači su 17 ruskih državljana, pokazuju podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS.
To je šest puta više nego u 2021. godini, kada su u Republici Srpskoj otvorene dvije firme u ruskom vlasništvu.
Kruschev ističe da su rat u Ukrajini, te sankcije kojima je Zapad odgovorio na invaziju, snažno pogodili male biznise.
Pojedine inostrane kompanije, kako kaže, više ne mogu surađivati sa firmama iz Rusije, pa su one primorane tražiti rješenja.
“Ukoliko želite poslovati s njima, morate imati kompaniju izvan Rusije, recimo u BiH. Zabrinut sam za budućnost i za mene je ovaj rat teško razumjeti”, ističe on.
Zašto je BiH interesantna ruskim biznismenima?
Ruski poduzetnici otvarali su u prošloj godini firme u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Trebinju i Vlasenici, gradovima na području entiteta Republika Srpska.
Riječ je o informatičkim kompanijama, trgovinama kućanskim aparatima i nekretninama, te firmama za savjetovanja u poslovanju, pokazuju podaci iz registra.
Pri otvaranju firme u BiH, poduzetnik Alekqandr Khruschev nije se suočio sa većim problemima.
Kako kaže, prvi korak bio je dobijanje radne dozvole od nadležne službe za zapošljavanje. Nakon toga mu je Služba za poslove sa strancima BiH odobrila vizu za dugoročni boravak u zemlji, takozvanu vizu D, koja važi do godinu dana.
“Morao sam doći u BiH tri puta prije nego što sam dobio vizu D. Ona mi je bila potrebna da pokrenem biznis. Otvorili smo tek prije tri mjeseca i još nismo uspjeli nikoga zaposliti, ali svakako imamo namjeru”, naglasio je.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH nisu odgovorili na upit RSE koliko je ruskih državljana dobilo boravišne dozvole u 2022. i prethodnim godinama, s ciljem poslovanja u BiH.
Za razgovor o ruskim investicijama i otvaranju ruskih kompanija na području Republike Srpske, nisu bili dostupni ni u Agenciji za unaprjeđenje stranih investicija u BiH.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske ocjenjuje za RSE da je bilo očekivano da će ruski poduzetnici i u BiH potražiti izlaz iz situacije u kojoj su se našli.
“Tim prije što BiH ima sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, ali i sa Turskom koja je jedna od stabilnijih partnera Rusiji. Ako početni primjeri uspiju, može se očekivati da će ih biti u značajnijoj mjeri. Kad otvore firmu, to je bh. firma u ruskom vlasništvu i kao strani investitori imaju sva prava kao i domaći”, ističe on.
Ćorić ističe da se prije nekoliko dana sastao sa delagacijom privredne komore iz ruskog grada Nižnji Novgoroda.
“Oni sad imaju zadatak da idu po drugim zemljama koje nisu uvele sankcije Rusiji i da traže mogućnost za otvaranje firmi ili proizvode koje bi mogli kupovati. To je dobro, ako će biti zapošljavanja naših ljudi i ako će plaćati porez. Da nema nekih mahinacija i uz dobru kontrolu”, kaže on.
Većina firmi u ruskom vlasništvu, koje su osnovane u Republici Srskoj u 2022. godini, nema web stranicu sa dostupnim podacima o poslovanju i brojevima telefona.
Predstavnik jedne od kompanija, koja je otvorena godinu ranije u Foči, na istoku BiH, kazao je u telefonskom razgovoru za RSE da je firma zatvorena, jer nije mogla poslovati.
Firma je registrirana za uslužne djelatnosti u oblasti informacionih tehnologija, a njen predstavnik nije želio otkriti detaljno razloge obustave rada.
Firmu je u augustu prošle godine otvorio i biznismen Evgenij Zotov. Sjedište njegove kompanije je u Banjaluci i registrirana je za iskopavanje željezne rude.
Zotov je proteklih godina, kao predstavnik Izraelske investment grupe, bio uključen u pregovore sa vlastima Republike Srpske o dokapitalizaciji rudnika željezne rude Ljubija u Prijedoru.
Vlada Republike Srpske odustala je od dokapitalizacije u augustu prošle godine, ali Zotov za RSE kaže da vjeruje da ta priča nije završena. Zbog toga je, kako tvrdi, otvorio “servisnu” firmu koja bi bila zadužena za logistiku.
Zotov podsjeća da za dokapitalizaciju rudnika “Ljubija” nije zainteresiran kao ruski biznismen, nego kao predstavnik američko-kanadske kompanije SE-GDEC CORP.
“Ovo nije ruski nego međunarodni biznis. Sad smatramo da treba nastaviti proceduru dokapitalizacije. Čekamo stav nove Vlade RS i mi smo spremni”, kaže on.
Ne postoje službeni podaci o tome koliko ruskih firmi je otvoreno na području drugog bh. entiteta Federacija BiH, s obzirom na to da u tom bh. entitetu nema registra kompanija i njihovih vlasnika.
“Prve ruske laste”
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ocjenjuje da se, na temelju podataka iz prošle i ranijih godina, ne može govoriti o značajnijem ruskom ulaganju u Republici Srpskoj.
Radi se, kako kaže, tek o ispitivanju terena za razvijanje biznisa, uslijed otežanog poslovanja u Rusiji.
“Tako je bilo i sa kineskim prodavnicama, kada su Kinezi počeli dolaziti u BiH. Na početku ih je bilo nekoliko, a nakon par godina stotine. Dvanaest firmi u jednoj godini je mali broj, ali savim je vjerovatno da su to prve laste koje govore o proljeću”, ističe on.
Na pitanje zašto ruski poduzetnici otvaraju firme, uglavnom na teritoriji entiteta Republika Srpska, Pavlović kaže da je razlog “bliskost između Srbije i RS”.
“Odnosi između Rusije i Srbije odavno su uspostavljeni, a potrebno je proširiti tržište. Ukoliko ste snimili stanje u Srbiji, imate vrlo blizu Republiku Srpsku i zašto ne provjeriti kako to funkcioniše u BiH”, kaže on.
Na snazi bezvizni režim
Bezvizni režim između Rusije i BiH na snazi je od 2013. godine, iako BiH, kao zemlja kandidatkinja, ima obavezu da vizni režim uskladi sa režimom EU.
Vijeće EU je u septembru 2022. godine suspendovalo olakšani vizni režim za ruske državljane zbog agresije Rusije na Ukrajinu.
Od početak rata u Ukrajini, 24. februara prošle godine, Evropska unija (EU) je donijela nekoliko paketa sankcija za Rusiju.
Među restriktivnim mjerama su zabrana uvoza i izvoza u Rusiju uglja, čelika i drugih metala, te goriva za avione. Sankcije, također, obuhvaćaju nekoliko ruskih banaka, te pojedince bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Putem svoje misije u Briselu, BiH se formalno pridružila sankcijama EU.
No, nisu “zaživjele” u praksi, s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdilo Vijeće ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.
Ruske firme u Srbiji i Crnoj Gori
Osim Bosne i Hercegovine, bezvizni režim sa Rusijom u Evropi imaju još Srbija, Bjelorusija, Turska, Gruzija i Armenija.
Srbija je u prošloj godini, također, bila popularna među ruskim poduzetnicima.
Prema zvaničnim podacima, u 2022. godini u toj zemlji je registrirano više od 4.000 ruskih poduzetnika i firmi. To je značajno više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 159.
U Crnoj Gori je u 2021. godini registrirano 520 privrednih društava, čiji su osnivači iz Ruske Federacije. Od toga su 32 obrisane dobrovoljnom likvidacijom, podaci su Uprave prihoda i carina Crne Gore.
U toj zemlji je u prošloj godini otvoreno 3.226 poduzeća, u ruskom vlasništvu, od čega je dobrovoljnom likvidacijom obrisano njih 29.