Zbog Putina i ruske agresije, još jedna zemlja razmišlja o NATO-u

Ruska invazija na Ukrajinu potiče preispitivanje u susjednoj Moldaviji o tome treba li se zemlja odmaknuti od svoje Ustavom utvrđene neutralnosti i priključiti Sjevernoatlanskom savezu.

Na pitanje o potencijalnom pristupanju NATO-u, predsjednica Moldavije Maia Sandu odgovorila je u intervjuu za Politico da njezina zemlja još pokušava odvagnuti idući korak i hoće li za to biti potrebna promjena Ustava.

“Sada traje ozbiljna rasprava o našoj sposobnosti da se branimo, možemo li to učiniti sami ili bismo trebali biti dio većeg saveza”, rekla je moldavska predsjednica.

U svojem odgovoru, Sandu je pazila da ne spomene pojam NATO, koji je anatema za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji već pokušava destabilizirati moldavsku proeuropsku vladu.

Rusija je upozorila na daljnju vojnu saradnju između Moldavije i zapadnih saveznika. Iako Moldavija nije članica NATO-a, ona sarađuje s organizacijom i doprinosi mirovnim snagama na Kosovu koje Savez vodi.

Osim toga, Sandu se sastala s glavnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u New Yorku tokom Opće skupštine Ujedinjenih naroda u septembru prošle godine, a ministar vanjskih poslova Moldavije, Nicu Popescu, prisustvovao je decembarskom sastanku NATO-a u Bukureštu, što je prvi put da je moldavski ministar vanjskih poslova učestvovao na ministarskom sastanku ovog saveza.

Na tom su skupu saveznici ponovno potvrdili podršku Moldaviji, uključujući pružanje obuke za moldavske odbrambene snage. Susjedna članica NATO-a Rumunjska također je posebno zainteresovana za povećanje vojne suradnje.

Najočiglednija prepreka daljnjoj integraciji Moldavije je to što su ruski vojnici stacionirani unutar zemlje, unutar otcijepljene regije Transnistria.

Osim toga, Moldavija se našla opasno blizu sukoba koji je započeo prije gotovo godinu dana, a napadi na energetsku infrastrukturu u Ukrajini također prekidaju napajanje u Moldaviji.

Moldavija je u delikatnoj situaciji: s jedne strane pokušava ostati vjerna svojoj prozapadnoj i europskoj putanji, s druge strane, ne otežavati odnos s Rusijom do tačke u kojoj bi mogla upotrijebiti vojnu silu.

Rusija je više puta upozoravala Moldaviju na vojnu saradnju sa Zapadom, smatrajući bivšu sovjetsku državu pod svojom sferom utjecaja.

Međutim, piše Politico, Maia Sandu odbija bilo kakvu percepciju da je potez Moldavije da ojača svoju obranu – bilo povećanjem vlastitih vojnih kapaciteta ili stvaranjem bližih odnosa s drugim saveznicima – provokativan, rekavši da je Rusija, a ne Ukrajina ili Moldavija, agresor.

“Moldavija je mirna zemlja. Nije Moldavija ta koja je započela rat protiv svojih komšija, no ruska propaganda uspjela je uvjeriti dio stanovništva da neutralnost znači da ne morate ulagati u svoj odbrambeni sektor, da neutralnost znači da ne radite ništa i da nemate kapacitet da se branite, što je pogrešno.”

Općenito, Sandu kaže da je zemlja i dalje vrlo “ranjiva” i podložna je ruskom hibridnom ratu kroz propagandu i dezinformacije. Ali zasad se ne suočava s vojnim prijetnjama. Razlog? Ukrajinska hrabrost i otpornost.

“Zahvaljujući hrabrosti i otporu Ukrajinaca, sada se ne suočavamo s vojnim prijetnjama. Suočavamo se s nizom rizika, ali nijedan se od njih ne može usporediti sa situacijom u Ukrajini i cijenom koju Ukrajinci plaćaju”, kaže Maia Sandu.