Hadžikadić Gušić: Imati centralni registar za karcinom je važno, trebalo bi biti prioritet

Žene kojima bude dijagnosticiran karcinom dojke naravno nisu spremne za to, niti su to njihove porodice. Ali žene su jake i brzo se suoče s tim, izjavila je Feni doc.dr. Lejla Hadžikadić Gušić, onkološki hirurg američkog Levine Cancer Instituta za Atrium Health u Charlotteu.

Ta uspješna liječnica rođena je u Banjoj Luci, od 1990. godine živi i radi u Americi, a uža joj je specijalnost rak dojke.

Zaslužna je za Smjernice za tretman karcinome dojke u BiH, koje je napisala zajedno sa specijalistima za karcinom dojke iz BiH i dijaspore, a taj njihov rad publikovala je Bosnian Journal of Basic Medical Sciences (BJBMS).

– To je važan tekst i prvi na području BiH. Trenutno radimo na verziji za ministarstvo zdravlja, da uvedemo promjene na kantonalnom i državnom nivou. Radim i na projektu za centralni registar te bazu podataka za karcinom dojke koji će nam pomoći da znamo gdje stojimo i gdje trebamo investirati – kazala je u razgovoru za Fenu doc. dr. Hadžikadić Gušić.

Zajedno sa američkim ‘Levine Cancer Institutom’ uspostavila je Bosanski medicinski fond da bi znanje i iskustvo prenijela kolegama u domovini, ali i kao dodatnu nadu oboljelima od karcinoma.

– Kroz Bosanski medicinski fond radim godišnje edukativne programe u Bosni i Hercegovini. Uspjela sam ugostiti ljekare iz BiH u SAD, za razmjenu ideja i dodatne specijalizacije – kazala je.

Za saradnju sa ljekarima u Bosni i Hercegovini kaže da je odlična, iskustva su pozitivna, ‘ali je komplikovan sistem, težak i za ljekare i pacijente’.

– Čitav sistem treba promijeniti. Ostaviti ljekare, koji su uglavnom odlični u radu, ali sistem od početka treba rehabilitovati. Imati centralni registar za karcinom je vrlo važno i trebalo bi biti prioritet – poručila je.

Kako naglašava, naša zemlja može pratiti svjetske tokove u tretmanu oboljelih od karcinoma dojke. Imamo, kaže, pametne stručnjake, ali nam nedostaje neka oprema, kao i najnovije tehnologije.

– Ipak to naše ljekare ne sputava u radu. Također, sistem ima nedostataka i to u dijelu kompletnog tretmana žene, a ne samo dojke. Mnogo je psihičkih i fizičkih tegoba koje su vezane za tu dijagnozu, a u BiH se ne tretiraju dovoljno dobro – naglasila je.

Prema riječima doc. dr. Hadžikadić Gušić, u slučaju karcinoma dojke najvažnije je preventiva, ako je to moguće. Poznato je, kaže, da tjelesna težina i ishrana utječu na veći rizik za karcinom dojke.

– Trebamo se truditi da pazimo šta jedemo, kao i na kilažu. Također trebamo znati našu porodičnu anamnezu. Ako ima neko iz porodice sa karcinomom dojke, sve žene iz te porodice trebaju deset godina ranije (nego je to preporučljivo) krenuti sa mamografskim pregledima a i razmišljati o genetičkim nalazima ako u porodičnoj anamnezi ima više žena oboljelih od te bolesti. Ako je već došlo do dijagnoze, onda je najvažnije da karcinom bude ustanovljen u ranijem stepenu. U tom slučaju imamo veće šanse za izlječenje, sa manje agresivnijim terapijama – istaknula je.

Docent dr. Hadžikadić Gušić naglašava da svaka žena, starija od 40 godina, treba ići na redovni mamografski pregled. Svaka žena starija od 18 godina treba raditi samopregled mjesečno, odmah se javiti doktoru ako primijeti promjene.