Šehabović: Zbog finansijske situacije malo se radi na formiranju novih zbirki

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH prošlu godinu započeo je završetkom obnove muzejskog depoa, za šta smo sredstva dobili od njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova, uz pomoć Geothe instituta. U posljednjoj fazi ovaj vrijedan projekt podržalo je i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo – kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja Šejla Šehabović, rezimirajući rad te institucije u prošloj godini.

Šehabović je navela da je izložbom i publikacijom “Vrijeme je naše. Ono će biti naš jedini saveznik” obilježena godišnjica smrti Izeta Sarajlića. Autorica izložbe i kataloga u kojem je objavljena prepiska Izeta Sarajlića je muzejska savjetnica Tamara Sarajlić-Slavnić.

– Poljska ambasada u BiH omogućila nam je jednu važnu saradnju u prošloj godini – imali smo na gostovanju istraživačicu Magdalenu Olewniczak, a ta saradnja rezultirala je njenom izložbom “Između Sarajeva i Varšave nije čak ni korak” i dvojezičnom publikacijom o prevodima bosanskih pisaca na poljski. U julu je naša kustosica muzejska savjetnica Amina Abdičević dovršila izložbu “Partitura života” – posvećenu kompozitoru i pijanisti Branku Grkoviću – kazala je Šehabović.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH podsjeća da je tokom prošle godine viša kustosica Đana Kukić imala nekoliko važnih projekata: obilježavanje godišnjice smrti Ahmeda Muradbegovića i izložbu posvećenu Safetu Isoviću. U novembru, u saradnji sa Antimuzejem iz Zagreba, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti realizovao je izložbu “Obećano ostrvo” – na kojoj su po prvi put izloženi neobjavljeni tekstovi Tina Ujevića, nastali u periodu od 1930. do 1937., kada je taj istaknuti pjesnik živio u Sarajevu.

Jedan od značajnijih uspjeha Muzeja je da je Monografija “Scenografija: Prostor za snove” Marijele Margit Hašimbegović nagrađena kao najbolja u oblasti umjetnosti i arhitekture.

– Među važnijim muzejskim poduhvatima u prošlog godini treba napomenuti i prvo izdanje edicije Dokumentarna građa, autorice Đane Kukić – radi se o publikaciji koja donosi kompletan popis zbirke Isaka Samokovlije, čime predstavljamo naše digitalizirane zbirke. Ostvarili smo i nekoliko gostovanja i važnih saradnji sa književnim manifestacijama u BiH – podvukla je Šehabović.

Kao najvažniji poduhvat koji je započet na kraju 2022. izdvojila je formiranje zbirke Karim Zaimović.

– Uz pomoć naše saradnice Ifete Lihić, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva uspjeli smo sklopiti sa porodicom Zaimović ugovor o otkupu građe. Trenutno radimo na digitalizaciji i velikoj izložbi o Karimu Zaimoviću, koja će biti producirana u ovoj godini – najavila je direktorica.

Ona je ocijenila da je riječ o velikom koraku za Muzej, jer godinama zbog finansijske situacije ovise o poklonima da bi formirali nove zbirke.

– Zbog toga je jako malo u posljednjim desetljećima urađeno na formiranju novih zbirki, jer pored najbolje volje i zalaganja ne možemo nabavljati novu građu isključivo dobrom voljom darovatelja. Osnov i misija svih muzeja na svijetu je zaštita građe i osiguravanje pristupa građi. Sve što radimo radimo u tom cilju. Vjerujemo, jer je interesovanje za naš rad veliko, da ćemo uspjeti u našoj misiji – podvukla je direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti.

Govoreći o planovima za tekuću godinu, ona navodi da je u planu nastavak rada na pristupu građe digitalizacijom većeg broja važnih zbirki.

– Također, nećemo zanemariti ni redovne muzejske programe. I dalje nam ostaje problem neriješenog statusa i možda još veći problem koji nam pravi činjenica da projektna sredstva u našoj zemlji mogu biti dodijeljena isključivo na period od jedne godine. Baštinske institucije tako ne funkcioniraju, tako da nam suviše vremena i energije oduzima administracija. To bi vrijeme mnogo korisnije za naše društvo bilo utrošeno ukoliko bismo ga posvetili našem stručnom radu – zaključila je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.