Privatnici su okupirali Bjelašnicu, u toku je masovno krčenje šume i zidanje objekata

Na olimpijskoj planini Bjelašnica krči se šuma za gradnju velikog poslovno-sportskog centra. Na toj planini u posljednjih petnaestak godina već su nikli brojni hoteli, apartmani i vikendice.

Skoro 40 godina otkako je na ovoj planini, tridesetak kilometara od Sarajeva, održano takmičenje u nordijskim disciplinama na Zimskim olimpijskim igrama, sada se gradi “relax centar”, dvorana i administrativni objekt.

Izgradnju Poslovno-sportskog centra koji bi se trebao prostirati na 11,2 hektara (112.000 kvadratnih metara) pokrenula je prije četiri godine Općina Trnovo, na čijem području je Bjelašnica.

Cijeli kompleks će biti okružen apartmanskim zgradama koje je Općina Trnovo odobrila privatnim investitorima da grade.

Među njima je i firma Green Life koja pravi dvije zgrade, a apartmani se nalaze na samom ulazu u skijaški centar.

Uprava za šumarstvo Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (KS) za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da je ova firma nezakonito iskrčila šumu na ulazu u Olimpijski centar.

Vlasnik firme Erolld Belegu tvrdi da je sve rađeno po zakonu.

Belegu je poznati biznismen na Kosovu. Bio je i politički savjetnik bivšeg premijera Ramuša (Ramush) Haradinaja.

Općina sve završila, investitor došao na gotovo

Erolld Belegu, vlasnik firme Green Life, kazao je za RSE da su mu dolazili ljudi iz šumarstva i “čas govorili da mogu, čas da ne mogu sjeći šumu”. Belegu kaže da je uložio novac, jer nije morao dolaziti u BiH i tražiti građevinske dozvole.

“Projekt dvije zgrade je utanačen od Općine Trnovo. Mi nismo ništa projektirali. Učestvovao sam na licitaciji, platio novac koji se tražio. Dobio sam i gotov projekt i građevinsku dozvolu. Zakonski smo čisti. Sve je u sudu uknjiženo”, kazao je Belegu za RSE.

Podaci kosovske Agencije za privredne registre pokazuju da je Erolld Belegu vlasnik poduzeća EB Investments i Show Promotion.

Bio je uključen u izgradnju naselja “Marigona” u Prištini. U BiH u je, kaže, došao, jer ima prijatelje u Sarajevu koji su s Kosova i koji su ga pozvali da investira.

Firmu u BiH je osnovao preko firme u Albaniji, jer BiH zvanično nije priznala nezavisnost Kosova.

“Ja sam i albanski državljanin, pa sam nastupio kao investitor iz Albanije. Novac sam, preko banke, s Kosova prebacio u Bosnu. Početni kapital bio je oko 640.000 eura”, pojasnio je Belegu za RSE i dodao da se za dio novca zadužio i kod banke u BiH.

Dvije njegove trokatnice na Bjelašnici, također, nose ime Marigona, po ženi koja je izvezla albansku zastavu.

Imaju ukupno 62 apartmana od 34 do 85 kvadratnih metara. Ukupna stambena površina je oko 4.530 kvadrata, a prosječna cijena kvadrata je 2.000 eura.

To znači da bi od prodaje apartmana trebao zaraditi najmanje devet miliona eura, umanjeno za troškove koji su poslovna tajna. Neki apartmani su unaprijed rezervirani.

Više krivičnih i prekršajnih prijava

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (KS) objavio je u septembru 2022. kartu na kojoj su ucrtana mjesta na kojima je šuma bespravno posječena radi gradnje stambenih i drugih objekata.

Najviše ih je na Bjelašnici. U Katastarskom uredu Federacije BiH, jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, te parcele zavedene su kao “šuma druge klase” (prva klasa je najkvalitetnije drvo, četvrta klasa je drvo pogodno samo za loženje).

Iz Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona u Federaciji BiH, potvrdili su za RSE da su podnijeli više krivičnih prijava prema Tužilaštvu KS zbog navodnih nezakonitosti tokom gradnje na Bjelašnici.

“Ne mogu vam reći protiv koga, jer to spada u ‘domen službene tajne’. To su vrlo osjetljivi podaci. ‘Oni’ se odmah dignu, odu na sud i kažu da ih klevećem. Ne želim da imam posljedice da me neko sudski tereti ili da ostanem bez posla. Moramo sačekati da Tužilaštvo uradi svoj dio posla”, kazao je za RSE Erduan Kafedžić, direktor tog ureda.

Više nisu mogli reći ni iz Tužilaštva Kantona Sarajevo, osim da “provjeravaju navode” iz prijava koje je uputio Kafedžićev ured.

Iz Uprave za šumarstvo za RSE su kazali da su Općinskom sudu u Sarajevu proslijedili zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka zbog bespravne sječe šume protiv četiri firme koje su vlasnici ili izvode radove – Green Life, Hadžić gradnja, Butmir, Mia-Lamia i Galanta.

Belegu ističe da je čuo za sporove između Kantona Sarajevo i Općine Trnovo, ali da on ne želi ulaziti u to.

“Kakav je odnos opštine i kantona? Ko tu koga juri? Ko je, a ko nije u pravu? Ja kao investitor nemam uvida u to. Gradimo na osnovu dozvola koje nam je izdala općina”, kazao je Belegu za RSE.

Mirsad Šiljak, direktor firme Green Life, koji nadgleda gradnju apartmana Marigona na Bjelašnici za RSE tvrdi da nije bilo nikakvog prekršajnog ni drugog postupka.

“Te parcele su bile obrasle grabom, a ne borom ili jelom. Znate li šta je grab? To neće narod da siječe ni za potpalu”, tvrdi Šiljak za RSE.

Iz Uprave za šumarstvo KS su za RSE naveli da se predviđene prekršajne kazne za bespravnu sječu šume kreću od 200 do 1.000 eura.

Gradi se po planu od prije 40 godina

Ibro Berilo, načelnik Općine Trnovo, koja je završila projekt i dozvole, za RSE je kazao da Općina nije uknjižila na sebe i prodala privatnicima “niti metar šumskog zemljišta”.

Šume su, kao i poljoprivredno zemljište, vlasništvo države BiH. Što se tiče navodno nezakonite sječe na Bjelašnici, Berilo kaže da “to nije šumsko zemljište, već građevinsko”.

“Građevinsko zemljište može biti obraslo ‘raznom kulturom’. To može biti šuma, voćnjak, pašnjak i slično. Tako piše u zakonu”, kazao je za RSE Berilo i dodao da se te kulture” mogu ukloniti s građevinskog zemljišta.

Berilo kaže da se sve radi po ranije donesenim dokumentima.

Navodi da je Regulacijski plan za planine Bjelašnicu i Igman donesen 1982. godine i da su 1985. utvrđene granice građevinskih parcela.

Kanton Sarajevo je donio Prostorni plan, posljednji put mijenjan 2017. godine, kojim se regulira namjena zemljišta.

“Zna se za svaku općinu šta je građevinsko zemljište, tačno opisano, s katastarskim česticama. Općina ne može odrediti granice građevinskog zemljišta, ali općine raspolažu građevinskim zemljištem i one ga mogu prodati”, kazao je Berilo za RSE.

Napomenuo je da je 12 posto Trnova (oko 40 kvadratnih kilometara) građevinsko zemljište.

Šta zakon kaže o prenamjeni zemljišta?

Šumsko zemljište može se prenamijeniti u građevinsko ako je to u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom.

Po zakonima o šumama, sječa na površini većoj od pet hektara (50.000 kvadratnih metara) ne može se vršiti bez procjene utjecaja gradnje na okoliš.

Površina centra na Bjelašnici koji je u izgradnji je 11,4 hektara (114.000 kvadratnih metara), ali iz katastra se vidi da je općina taj centar “iscjepkala” na više parcela koje su manje od tih pet hektara.

Drveće je uklonjeno i gradnja centra se nastavila.

Procjenom utjecaja na okoliš bi se trebalo znati, pored ostalog, da li će se krčenjem šume i gradnjom zagaditi izvorišta iz podnožja planine s kojih se vodom snabdijevaju građani Sarajeva.

Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša KS, nakon što ovlaštena firma uradi tu procjenu, izdaje okolišnu dozvolu.

Tek nakon izdavanja okolišne dozvole, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo izdaje dozvolu za krčenje radi prenamjene šumskog u građevinsko zemljište.