Poslije dvije decenije Izetbegović poražen, ali uporan: “Čović ga odlučio ‘poslati po burek'”

Još ništa nije završeno, poručuju iz Stranke demokratske akcije (SDA), najjače bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini (BiH) dan nakon što je 29. novembra potpisan sporazum devet političkih stranaka o formiranju vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Sporazum su potpisali Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dosadašnja vladajuća i osam stranaka koje su do sada bile u opoziciji na državnom nivou.

Ovim sporazumom, praktično, SDA neće biti dio vladajuće koalicije nakon više od 20 godina. Ova politička partija ima najviše osvojenih mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH (donji dom), čije je konstituiranje zakazano za 1. decembar.

“Znamo biti opozicija. Nije tragedija, ali je šteta što najjača bošnjačka stranka neće upravljati procesima”, kaže Šemsudin Mehmedović za Radio Slobodna Evropa (RSE) o mogućnosti da iduće četiri godine sjedi u oporbenoj klupi.

SDA je u protekle dvije decenije bila koalicioni partner s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Demokratskom frontom Željka Komšića.

Lideri SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović često su isticali kako su njihove dvije stranke “strateški partneri” još od prvih višestranačkih izbora 1990. godine, a nerijetko su se oslovljavali i “braćom”. Nakon ovogodišnjih izbora u oktobru se to promijenilo.

“SDA se ponašala vrlo nekorektno u posljednja dva mandata. Gospodin Čović je odlučio ovog puta Izetbegovića ‘poslati po burek’ na četiri godine”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mario Karamatić, predsjednik i zastupnik Hrvatske seljačke stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, koji okuplja stranke s hrvatskim predznakom.

Može li nova koalicija formirati vlast do kraja godine?

Zbog složene strukture utvrđene Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. i Ustavom BiH koji je dio sporazuma, formiranje vlasti u BiH nakon svakih izbora traje mjesecima.

Mora biti imenovano Vijeće ministara BiH, dvije entitetske vlade i deset kantonalnih u entitetu Federacija BiH.

Usprkos svemu, predsjednici Socijaldemokratske partije (SDP BiH) Nermin Nikšić i HDZ-a BiH Dragan Čović, su 29. novembra najavili formiranje novih vlada “do kraja godine”. Na državnom nivou planiraju koalirati sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

U to ne vjeruju u SDA i Demokratskoj fronti, ali ni pojedinim strankama koje su potpisale novu koaliciju.

“Oni imaju iskrenu namjeru, ali u formalno-pravnom smislu je to tehnički nemoguće”, kazao je za RSE zastupnik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović.

Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu entiteta Federacija BiH, kazao je za RSE da niko ni na jednom nivou još nije ni razgovarao na tu temu.

“Nema ni poziva na konkretne pregovore. Ne naziru se parlamentarne većine. Ne znamo ni da li su svi zastupnici tih stranaka zadovoljni sporazumom. Problemi dolaze kad krene podjela resora, jer svi žele najjače, poput ministarstava finansija ili pravde”, rekao je Čelik.

Ilija Cvitanović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990, ističe da “nije realno očekivati” da će vlade biti formirane do kraja godine.

“Konkretnu sliku ćemo imati tek sljedećeg tjedna dok se završi izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH i državnih izaslanika u Narodnoj skupštini RS-a”, kazao je Cvitanović za RSE.

Kako se bira vlast na zakonodavnom nivou?

U toku su indirektni izbori delegata u gornje, domove naroda u entitetu Federacija BiH i u Parlamentarnoj skupštini BiH koji bi se trebali završiti do 2. decembra.

Dom naroda BiH čini 15 delegata. Po pet Bošnjaka i Hrvata, se biraju iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, te pet Srba, iz Republike Srpske.

Bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

Domovi naroda u entitetu Federacija BiH su sastavljeni od predstavnika tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati te “Ostali”) koji se biraju iz skupština svih deset kantona.

Šta se dešava u formiranju ostalih nivoa vlasti?

Nakon oktobarskih izbora u BIH konstituirani su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine koje vodi vanjsku politiku, Narodna skupština Republike Srpske i nekoliko kantonalnih skupština.

Konstituirajuća sjednica Parlamenta BiH je zakazana za 1. decembar. Predviđeno je da na sjednici bude izabrano rukovodstvo doma, te da se formira komisija za izbor Vijeća ministara BiH.

Isti dan će biti konstituiran i Parlament Federacije BiH.

Opći izbori u BiH održani su 2. oktobra. Glasalo je oko 51,5 posto birača.

Izabrana su tri člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović iz SDP-a BiH, Željka Cvijanović iz SNSD-a i Željko Komšić iz DF-a.

Za predsjednika Republike Srpske izabran je Milorad Dodik iz SNSD-a, a dva potpredsjednika tog entiteta su Davor Pranjić iz HDZ-a BiH i Ćamil Duraković kao nezavisni kandidat.

Pored toga, na izborima su birani i zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, te deset kantonalnih skupština.

Tako će Bosna i Hercegovina imati ukupno 148 ministara na svim nivoima, 429 zastupnika koji su izabrani direktno na izborima i 123 delegata u domovima i vijeću naroda.