Stoltenberg o ruskom uticaju u BiH: Moramo pružiti podršku odmah!

Da bi se mogli oduprijeti pokušajima ruskog uplitanja i uticaja u Bosni i Hercegovini jedna od najvažnijih stvari koju treba uraditi je da se završi formiranje vlade nakon izbora, a isto tako da shvatimo da sve što može osnažiti vladine institucije učinit će BiH otpornijom na bilo kakvu vrstu inostranog uticaja, izjavio je danas generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

– NATO je posvećen daljoj podršci BiH između ostalog i kroz izgradnju odbrambenih kapaciteta, odnosno programa, u tom smislu kroz NATO štab u Sarajevo kako bismo pomogli da se osnaže odbrambene i sigurnosne institucije odnosno da se pomogne u provođenju demokratskih reformi – rekao je on na konferenciji za novinare u Bukureštu, nakon što su se ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a sastali sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije.

– Bosna i Hercegovina je važna za stabilnost čitave regije zapadnog Balkana, a važna je i za NATO – rekao je Stoltenberg.

Podsjetio je da NATO ima historiju u BiH, jer su pomogli u okončanju rata tokom devedesetih godina i NATO je i dalje prisutan u BiH, odnosno imaju štab u Sarajevu i sarađuju sa BiH.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina, Gruzija i Moldavija su tri cijenjena partnera NATO-a koji se suočavaju sa ruskim pritiskom.

– Razgovarali smo o našim zajedničkim sigurnosnim bojaznima i načinima da osnažimo saradnju. Saveznici su se složili da povećamo našu prilagođenu podršku, uključujući izgradnju kapaciteta, reforme i obuke za unapređenje institucija u oblasti sigurnosti i odbrane – rekao je generalni sekretar NATO-a.

Odgovarajući na pitanje novinara iz Gruzije, istaknuo je još jednu važnu pouku koju su saveznici izvukli, a vezano za tri spomenute zemlje:

– Ako smo naučili jednu lekciju u Ukrajini – to je da im moramo pružiti podršku odmah.

Ministri vanjskih poslova članica NATO-a nastavili su danas zasjedanje u Bukureštu, a tim povodom sastali su se i sa šefovima diplomatije Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije s kojima su razgovarali o načinima na koje bi najveća svjetska sigurnosna organizacija mogla pomoći, budući da ih rat u Ukrajini izlaže političkoj, energetskoj i teritorijalnoj neizvjesnosti. Prethodno su se ministri vanjskih poslova NATO-a sastali s šefovima diplomatije Finske i Švedske.