Na samitu COP27 postignut dogovor o osnivanju fonda za “gubitke i štetu” za zemlje u razvoju

Države učesnice samita COP27 poslije iscrpljujućih pregovora u egipatskom Sharm el Sheikhu postigle su dogovor o sporazumu kojim se osniva fond za pomoć siromašnim zemljama pogođenim klimatskim promjenama, javlja BBC.

Sporazum i osnivanje fonda, međutim, ne donosi rješenje u borbi protiv uzroka emisije štetnih gasova, navodi u svom osvrtu Reuters.

Poslije napetih razgovora održanih u subotu uvečer, egipatske vlasti koje organiziju COP27, objavile su završni tekst sporazuma i istovremeno pozvale učesnike samita da ga pregledaju i odobre.

Oni su veoma brzo odobrili odredbu o uspostavljanju fonda za “gubitke i štetu” kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da se izbore s neposrednim troškovima klimatskih nepogoda kao što su oluje i poplave.

Ali, to je otvorilo pitanje o mnogim kontroverznim odlukama o finansiranju fonda za sljedeću godinu, kada bi “prelazni odbor” trebalo da iznese preporuke državama koje bi potom bile usvojene na samitu COP28 u novembru 2023. godine.

Te preporuke bi trebalo da se odnose na identificiranje i proširenje izvora finansiranja, odnosno koje zemlje treba da uplaćuju novac u novoformirani fond.

Predstavnici zemalja u razvoju su tokom prethodne dvije sedmice, koliko je trajao samit COP27, tražili osnivanje fonda.

Poslije pauze koju su zatražili predstavnici Švicarske kako bi pregledali završni tekst, pregovarači nisu iznijeli nikakve primjedbe, rekao je Sameh Shukri, predsjedavajući samita COP27.

Do trenutka kada je dogovor i zvanično postignut, u poznatom egipatskom ljetovalištu već je bilo svanulo.

Samit koji je trajao dvije sedmice bio je ispit za države da pokažu da li su spremne da se bore protiv klimatskih promjena.

Čak ni rat u Evropi, energetska kriza i inflacija nisu smanjili zainteresiranost javnosti za pitanje klimatskih promjena.

Samit nazvan Afrički COP, trebalo je da istakne činjenicu da se siromašne države suočavaju sa najozbiljnijim posljedicama globalnog zagrijavanja koje najviše uzrokuju bogate industrijske zemlje.

Pregovarači iz Evropske unije i drugih zemalja prethodno su saopćili da su zabrinuti zbog pokušaja da se blokiraju mjere osmišljene da ojačaju dogovor potignut na samitu COP26 u Glasgowu.

– Iako ohrabruje napredak postignut po pitanjima odštete, razočaravajuće je što je ove godine samo prepisana odluka iz Glasgowa o smanjenju emisija štetnih gasova, a nisu preduzeti novi, važni koraci – rekla je Ani Dasgupta, predsjednica neprofitne organizacije World Resources Institute.

Sporazum u Sharm el Sheikhu ne sadrži odrednicu koju su zahtijevale Indija i neke druge delegacije da se postepeno umanjuje upotreba “svih fosilnih goriva”.

Umjesto toga, u sporazum je uvršteno da se države pozivaju da naprave korake ka “postepenom ukidanju energije na ugalj i postepeno ukidanje neefikasne subvencije za fosilna goriva”, što je isto kako je dogovoreno i na samitu COP26 u Glasgowu.

Nacrt takođe obuhvata stavku o ‘niskoj emisije energije’, što je kod nekih izazvalo zabrinutost da otvara vrata sve većoj upotreba prirodnog gasa – fosilnog goriva koje dovodi do emisije ugljen-dioksida i metana.

Mnogi su smatrali da dogovor nije uspio po pitanju važnih pitanja. Frans Timmermans, potpredsjednik Evropske komisije, govorio je o mučnim pregovorima, koji su uključivali neke zemlje koje su pokušale da ponište cilj od 1,5 stepeni Celzija i da ukinu cilj uspostavljen u Glasgowu da zemlje ažuriraju svoje planove o emisijama svake godine.

– Previše strana nije bilo spremno da napravi veći napredak u borbi protiv klimatske krize – upozorio je on. “Bilo je previše pokušaja da se vrati na ono što smo već dogovorili u Glasgowu. Ovaj dogovor o smanjenju emisija jednostavno nije dovoljan.”

Timmermans je rekao da je tekst koji govori o smanjenu globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni preslab i nedostatan.

– Razočarani smo što nismo postigli više – rekao je on. “Ovo je neuspjeh za sve nas.”

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, rekao je da je fond “važan korak ka pravdi” za siromašne zemlje koje su učinile malo da izazovu klimatsku krizu, ali trpe njene najgore posljedice.

– Pozdravljam odluku da se uspostavi fond za gubitke i štete i da se on operacionalizuje u narednom periodu – rekao je Guterres.

-Jasno je da to neće biti dovoljno, ali je to prijeko potreban politički signal za obnovu narušenog povjerenja. Moraju se čuti glasovi onih koji su na prvoj liniji klimatske krize – dodao je.