Igre vlasti u BiH: Izetbegović se nada, Dodik spinuje, Čović “mudruje”

Osam političkih stranaka okupljenih oko „Trojke“ (Trojku čine Socijaldemokratska partija – SDP, Narod i pravda – NiP i Naša stranka – NS) najavili su uspostavu vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) bez najuticajnije bošnjačke stranke, Stranke demokratske akcije (SDA) koja je pojedinačno osvojila najviše glasova za Parlament Federacije BiH (FBiH) i Parlamentarnu skupštinu BiH. Prvi zvanični razgovori o formiranju vlasti nakon oktobarskih općih izbora upriličeni su u Mostaru između „Trojke“ i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je susret i sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika te kazao kako će, kao i u slučaju „Trojke“, osnova za razgovore biti „programska načela“, navodi se u analizi DW-a.

„Programska načela morat će zajednički usvojiti tri stranke, a tu će dominantno biti vanjska politika, odnosno euroatlantski put BiH, pravna država ili ono što nadležnostima pripada BiH i ekonomsko-socijalni paket“, rekao je Čović dodajući da bi vlast u BiH mogla biti formirana za 45 dana.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić potvrdio da u konsultacijama neće biti „tabu tema“. „Naravno da ćemo razgovarati i o Izbornom zakonu. I HDZ i mi ćemo razgovarati sa svim drugim partnerima i sa SNSD-om i sa opozicijom u Republici Srpskoj (RS). Mi smo razgovarali i sa SDA, ali smo jasno rekli da hoćemo promjenu stanja u BiH, a to ne možemo u postojećim okolnostima“, kazao je Nikšić.

 Izetbegović vjeruje da HDZ neće izbaciti „veliku nacionalnu stranku“

Iz SDA nije bilo zvaničnih reakcija na susret HDZ-a i „Trojke“, ali je predsjednik SDA Bakir Izetbegović ranije kazao da bi se HDZ trebao opredijeliti za „provjerene partnere“.

„Ide se ka tome da HDZ ostane u koaliciji sa SDA, da ne pravi eksperiment sa ‘Osmorkom’. Na bazi impulsa koji nam dolaze od strane HDZ-a, vjerujem da će se oni teško odlučiti da naprave presedan kojim se izbacuje jedna velika nacionalna stranka“, rekao je Izetbegović za Federalnu televiziju .

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ne dijeli Čovićev optimizam u pogledu rokova za formiranje vlasti na državnom nivou. Kako prenosi televizija N1, on ističe da će HDZ i SNSD „odabrati“ partnera iz FBiH, i da će „odabrani“ morati prihvatiti deblokadu projekata u RS-u i vraćanje „izvornom Dejtonu“. „

Prvo ćemo sve dogovoriti sa HDZ-om. Mi podržavamo da predsjedavajući Vijeća ministara bude iz hrvatskog naroda i podržat ćemo bilo koji prijedlog HDZ-a. Mi preferiramo Ministarstvo finansija i još 3 ministarstva koliko pripada RS-u, a u okviru toga sad nam pripada i Ministarstvo vanjskih poslova koje je do izbora vodio kadar SDA“, kazao je Dodik.

Milorad Dodik: „Srbi i Hrvati će o svemu odlučiti, a ne muslimani“

Obistine li se Dodikove vizije, Borjana Krišto (HDZ) bi mogla biti nova predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. To ime se najčešće spominje u postizbornim kadrovskim križaljkama. No, kadrovska rješenja nisu ono što u ovom trenutku zaokuplja pažnju javnosti u BiH. Naime, Dodik je nakon mostarskog susreta HDZ-a i Trojke u javnom istupu, Bošnjake, ali i članove probosanskih stranaka drugih nacionalnosti, sveo na vjersku grupu govoreći da će u BiH o svemu odlučivati Srbi i Hrvati.

„Do maja neće biti konstitusana vlast na nivou BiH. Vidim da se muslimani tamo nešto pate. Blok Srbi-Hrvati će o svemu odlučiti, a ne oni. Mislim da muslimani više nisu u poziciji da bilo šta određuju i mi ćemo odlučiti ko će od muslimana ući u ‘zajedničke’ institucije“, rekao je Dodik.

Iako je ova Dodikova najava izazvala burne reakcije, posebno na društvenim mrežama – pri čemu se krivica za „ohrabrenje nacionalista“ pripisuje visokom predstavniku Chrsitianu Schmidtu – mostarski profesor, sociolog Slavo Kukić kaže da Dodikove poruke ne treba uzimati previše ozbiljno.

„To su spinovi koji Dodika i inače karakteriziraju, a kojima on pokušava postići psihološke efekte kod ‘Trojke’ s jedne te SDA s druge strane što se tiče njihove spremnosti na udovoljavanje Dodik-Čovićevim zahtjevima u formiranju nove vlasti. Isti podtekst je, uostalom, i u Čovićevom opredjeljenju da prvo razgovara sa strankama ‘Trojke“, kaže Kukić za DW.

SNSD i HDZ neće riskirati s „Trojkom“?

Iako smatra da bi bilo dobro da vlast u FBiH formiraju „Trojka“ i HDZ, a na državnom nivou „Trojka“, HDZ i SNSD što bi SDA ostavilo u opoziciji, Kukić ipak ne vjeruje da je to izgledno.

„Naprotiv, i HDZ i SNSD će se opredijeliti za SDA – osim u slučaju da ‘Trojka’ prihvati uvjete koji su izvan zdrave pameti. Zašto? Sa SDA, Dodik i Čović su sigurni da neće trpjeti posljedice zbog svega što su činili prethodnih dvadesetak godina, dok takvu mogućnost sa ‘Trojkom’ ne mogu isključivati“, kaže Kukić.

I „Trojka“ je na udaru kritika.

„Insistirajući uporno na tome da sa SDA neće formirati vlast, a da je HDZ neizbježan, boreći se za većinu samo u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, stranke koje su bile na razgovoru u HDZ-u praktično su se same odrekle sebe kao socijademokratskih, lijevo-liberalnih i građanskih opcija. To se odnosi na SDP i Našu stranku… SDP i Naša stranka pristajući na formiranje vlasti u formatu tri nacionalna bloka, pristale su biti bošnjačka reprezentacija umjesto SDA“, piše portal Faktor u tekstu pod naslovom „Kako je Čović samozvane ljevičare i liberale, SDP i NS, zacementirao u bošnjačku reprezentaciju“.

Da li će HDZ iznevjeriti sopstvene principe?

Kako je ključ formiranja vlasti na federalnom i državnom nivou u Domu naroda Parlamenta FBiH, tako se borba za vlast između SDA i političke grupacije okupljene oko „Trojke“ vodi i kroz njegovu popunu, i to prema pravilima koja je nametnuo Christian Schmidt. Za političku analitičarku Ivanu Marić to je i svojevrsni test principijelnosti za HDZ.

„Hoće li HDZ, pri izboru koalcijskog partnera, iznevjeriti sopstvene principe? Zamislite šta bi se desilo da Čović izignoriše izbornu volju Bošnjaka i da vlast formira sa strankama ‘Osmorke’, odnosno ‘Trojke’, čak i ako ‘Osmorka’ ne bude imala većinu u klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH. To je moguće, ali Čović je taj koji insistira na poštovanju izborne volje naroda kako bi se u toj situaciji SDA i Demokratska fronta (DF) počele zalagati za poštivanje legitimnog predstavljanja“, piše Ivana Marić na Twitteru.

Analitičarka Tanja Topić kaže da je formiranje vlasti u BiH jednačina sa više nepoznatih i jednom konstantom – ucjenom.

„Dodik se poziva na čvrsto partnerstvo sa HDZ-om i stavom da SNSD i HDZ dolaze u paketu, a formiranje vlasti na državnom nivou počelo je ucjenama i uslovljavanjem“, kaže Tanja Topić za BH radio 1. I opozicija iz RS-a, predvođena Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Partijom demokratskog progresa (PDP), želi ući u vlast na državnom nivou, ali je u procesu unutrašnjih previranja. Tanja Topić u tome prepoznaje „Dodikove modele neutralisanja protivnika“, što je rezultiralo ostavkom predsjednika SDS-a Mirka Šarovića i raskolom u PDP-u između Jelene Trivić i Draška Stanivukovića.

Bošnjaci u vrtlogu „partijsko-personalnih nepodnošljivosti i rivalstava“

Analitičari, također, naglašavaju da se pri formiranju vlasti u FBiH, a time i BiH – sa ili bez SDA – ne smije zanemariti međunarodni faktor, da iza Christiana Schmidta stoje Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija i da je moguće da će struktura postizbornih saveza dobrim dijelom zavisiti i od diplomatskog faktora. Zbog mnogih nepoznanica, još je rano prognozirati kako će izgledati vlast u BiH.

Ako je Dodikov uslov za formiranje vlasti na nivou BiH povratak „izvornom Dejtonu“, što bi podrazumijevalo prihvatanje jednostranih odluka RS-a o preuzimanju državnih nadležnosti, ko će iz FBiH to prihvatiti kao osnovu za formiranje vlasti? Neki kritičari smatraju da je sve moguće, ponajprije zbog „nejednistva probosanskih snaga“ i previranja unutar bošnjačke političke opcije.

Ta je previranja ponajbolje opisao bh. književnik Ivan Lovrenović u tekstu „Šest fatalnih godina (2006 – 2012)“. „Na bošnjačkoj političkoj sceni, na kojoj bi, kako se uobičajeno (premda ne uvijek opravdano) misli, trebalo biti najviše zainteresiranosti za politički oporavak i opstanak BiH, nema osmišljenoga i dugoročnog odgovora na tendencije koje taj oporavak sprečavaju. Ta scena je razdrobljena, ali ne na način zdravoga političkog pluralizma, nego u znaku partijsko-personalnih nepodnošljivosti i rivalstava koja katkad prelaze u prava neprijateljstva, uz spremnost na radikalnu uzajamnu demonizaciju i kompromitaciju“, piše Ivan Lovrenović.

Nastavak zvaničnih razgovora o formiranju vlasti u BiH nakon oktobarskih općih izbora najavljen je za ponedjeljak (15. oktobra) kada bi se trebale susresti delegacije HDZ-a BiH i SNSD-a.