Ovisnost o ruskom plinu ostavlja BiH ranjivom na uticaje Moskve

Kada je Rusija zbog spora sa Ukrajinom 2009. godine na nekoliko dana prekinula dotok plina, desetine hiljada domaćinstava u Bosni i Hercegovini je tokom hladne zime ostalo bez grijanja. Trinaest godina kasnije, nekoliko mjeseci od početka invazije na Ukrajinu i dok su zemlje Evropske unije napravile dovoljne zalihe za nadolazeću zimu, Bosna i Hercegovina i dalje zavisi isključivo od isporuka Rusije.

Vijeće ministara je početkom novembra ponovo odbilo dati saglasnost za pravljenje dva nova priključka na plinovode iz Srbije i Hrvatske. Zbog toga je Bosna i Hercegovina ostala na samo jednom gasnom priključku – onome u Zvorniku, koji preko Srbije dostavlja ruski gas.

Takva zavisnost od samo jednog izvora plina ostavlja zemlju ranjivom na uticaje i uslove koje postavlja Moskva, objašnjavaju stručnjaci u novoj emisiji “TV Justice“ Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Benjamin Schmit sa Univerziteta Harward kaže kako za razliku od evropskih zemalja koje su pronašle nove izvore plina, BiH ostaje ovisna od Rusije u trenutku kada druge zemlje odustaju od toga zbog ruske invazije na Ukrajinu.

”Kada vidimo zemlje poput Bosne i Hercegovine, gledamo u savršeno odigran ruski model u kojem Moskva preferira da evropske zemlje imaju jedan jedini izvor prirodnog gasa ili jednu konekciju“, objašnjava Schmit.

Višegodišnje ignorisanje ovisnosti

Prisjećajući se krize iz 2009. godine, kada su u Sarajevu radijatori ostali hladni na tri dana, bivši direktor “BH-Gasa“ Almir Bečarević kaže kako u takvim situacijama cijena gasa prestaje biti glavni problem.

“Tri dana nismo imali prirodni gas, grijalica nije bilo kupiti u Sarajevu. Tada je nebitno koliko košta gas, jer ovaj grad je ovisan o njemu“, kaže.

Bečarević objašnjava da BiH duže od 40 godina ima samo jedan priključak na međunarodne plinovode. Jedina tačna ulaska prirodnog gasa u Bosnu i Hercegovinu je decenijama samo Zvornik i jedini izvor snabdijevanja je kompanija “Gazprom“ koja je u vlasništvu Ruske Federacije.

Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku Sarajevo kaže da takva situacija ima svoje jasne posljedice, ali i jasno rješenje.

”Naša sigurnost snabdijevanja je nula. Da biste imali ikakvu sigurnost snabdijevanja, morate imati dva ulaza – dvije interkonekcije sa susjednim zemljama i dva izvora snabdijevanja“, objašnjava Petrović.

Erdal Trhulj, bivši ministar energetike u Vladi Federacije, podsjeća da je BiH imala strategiju koja je predvidjela nove izvore plina.

”Ona je predviđala spoj na hrvatski gasovod na jugu. Konekcija na gasne terminale na Krku. Gasovod kojim se taj gas distribuira ima dalekosežniji politički značaj za BiH. BiH bi tada postala tranzit za gas i za Ukrajinu i Evropu“, kaže Trhulj.

Spoj na hrvatski gasovod, odnosno na evropku gasnu mrežu “Južna interkonekcija“, već godinama je na čekanju. Bečarević krivce za opstrukciju i gašenje projekta “Južne interkonekcije“ vidi u lobistima iz Republike Srpske, ali iz Federacije BiH.

”Odgovorno tvrdim da postoje snage i u Federaciji koje su željele da taj projekat propadne. Ministarstvo energetike i Federalna vlada, ali ja neću reći da oni nisu u početku podržavali taj projekat. Kada je došlo do Doma naroda – tu je stalo, jednostavno kupilo se vrijeme za ove druge politike koje vladaju tamo u Federalnoj vladi i koji i dalje podržavaju da budemo samo na ruskom gasu i samo pravac snabdijevanja preko Srbije“, kaže Bečarević.

Takvo raspoloženje je primijetila i zastupnica u Federalnom parlamentu Sabina Ćudić, čija je stranka zahtijevala tematsku sjednicu o gasu 2019. godine.

”Do te sjednice nije došlo. Ja nisam sigurna da se radi o nezainteresovanosti, koliko o mreži interesa da dođe do nezainteresovanosti“, kaže Čudić.

Povezivanje sa Srbijom je nešto što u Republici Srpskoj vide kao rješenje za problem energije u ovom entitetu. To rješenje bi finansijski podržao ruski “Gazprom“ i plan je da se napravi spoj na granici sa Srbijom u Raču, objašnjava direktor Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo, Nedeljko Elek.

”To je jedna strateška odluka, zato što je važno da taj gasovod protiče teritorijom Republike Srpke. Otprilike između 250 i 280 miliona eura je vrijednost tog projekta. Ne vidim nijedan razlog da se zaustavi taj projekat jer mi time dobijamo ono što nemamo – gasnu mrežu”, kaže Elek i insistira da projekat nije politički način da se osnaži uticaj Rusije u BiH.

“Da li vi stvarno mislite da pored sadašnje strukture vlasti u Republici Srpskoj, Rusiji treba još jedna poluga moći? Ne treba“, kaže Elek.

Milorad Dodik je, nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u septembru ove godine, najavio projekat i kazao kako će usloviti formiranje državne vlasti budućim davanjem saglanosti sa spoj na Rači. On je kazao da pristaje na davanje saglasnosti na obje nove konekcije istovremeno.

Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara predložene su saglasnosti za oba spoja istovremeno, tako da prihvatanje plinovoda iz Hrvatske, odnosno povezivanje na zapadnoevropsku mrežu plinovoda, podrazumijeva i pristanak na dodatnu konekciju sa istoka. Takav paket nije dobio potrebnu većinu.

”Uvijek smo izlazili u susret našim partnerima u Federaciji. Ali naravno, ako se nama koče naši strateški projekti, šta očekujete od druge strane, nego da i mi zaustavimo ove u Federaciji“, kaže Elek.

On smatra da Republika Srpska treba zasnivati svoj ekonomski napredak na jeftinom ruskom gasu, poput dugogodišnje prakse Njemačke.

Budućnost ruskog gasa u Evropi

Ali stručnjaci za gas, kao što je bivša američka diplomatkinja u Ukrajini Suriya Jayanti, misle da su politike poput još većeg uvezivanja sa “Gazpromom“ loš recept, posebno u vrijeme kada se ovisnost o ruskom gasu pokazala lošim izborom za velike zemlje poput Njemačke.

”Geopolitička stvarnost zavisnosti od Rusije je izuzetno osjetna. Zapadnoevropske zemlje su u recesiji zbog energije, zbog toga što Rusija koristi energiju kao oružje. Zato je vrlo naivno za jednu državu da u ovom trenutku postane još zavisnija od Rusije“, kaže Jayanti.

Schmit dodaje kako je Njemačka u posljednji tren odlučila krenuti u diverzifikaciju gradnjom novih terminala, kojim se otvara ka drugim izvorima prirodnog gasa.

Finansijsku podršku Bosni i Hercegovini za smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji nedavno je u Sarajevu predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen, koja je trenutni problem sa energijom direktno povezala s postupcima zvanične Moskve.

”Rusija ne ratuje samo protiv Ukrajine, ona ratuje i na polju energije. Problemi s energijom utiču na porodice, na mala i srednja preduzeća”, kazala je ona i najavila značajnu finansijsku pomoć za razvoj infrastrukture.

“Ne samo za energiju, nego i za interkonekcije“, kazala je Von der Leyen.

Bečarević smatra da su interkonekcije iz najmanje dva pravca ključ sigurnosti koji vodi ka pravoj trgovini, za razliku od trgovine sa “Gazpromom“ koja trenutno nema alternativu.

”To nije trgovina. Kažu vam cijenu i kraj priče. Znači, može je povećati koliko hoće”, kaže on.

Bečarević rješenje vidi u pravljenju drugih plinovoda.

“Evropa neće dozvoliti da Rusija zarađuje dolare onako kako ih je zarađivala, jer smo vidjeli kako ih je trošila. Mislim da je ta priča sa ruskim partnerima za jedno duže vrijeme zaboravljena“, smatra Bečarević.