Sarrazin: Najprije treba procijeniti učinak Schmidtovih mjera

Početkom novembra u Berlinu će biti organiziran samit Berlinski proces, na kojem bi trebali biti potpisani sporazumi koji bi građanima Bosne i Hercegovine omogućili da uskoro u sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući u Kosovo, putuju samo s ličnim kartama.

Također, diplome stečene u bilo kojoj od ovih država bit će međusobno priznate, a sve bi trebalo biti potpisano pod pokroviteljstvom njemačke Vlade.

Berlinski proces 2014. godine pokrenula je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel s ciljem približavanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan Manuel Sarrazin kazao u intervjuu za portal istraga.ba da je cilj Berlinskog procesa promoviranje regionalne saradnje i podrška zemljama zapadnog Balkana u njihovom nastojanju da se integriraju u Evropsku uniju.

– Imajući taj cilj u vidu, drago nam je da je postignut iskorak u vezi s tri sporazuma o mobilnosti koji će graditi temelje zajedničkog regionalnog tržišta. Ovi sporazumi će biti potpisani na samitu u novembru – dodao je.

Druga važna tema za samit je jačanje saradnje u oblasti energetike i energetske sigurnosti, kao i povećana solidarnost između Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana, a na dnevnom redu će biti i zelena agenda i posebno energetska tranzicija.

– Zajedno s našim partnerima iz Svjetske banke željeli bismo ojačati regionalne razmjene mladih i osnovati Fond za kulturu mladih. Ostala pitanja uključuju cyber sigurnost, jačanje zajedničke borbe protiv ilegalnih migracija i zajedničke borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala – podvukao je.

Kako je ranije rečeno ministri vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana postigli su načelni dogovor o potpisivanju tri regionalna sporazuma, a Sarrazin kaže da bi ta tri sporazuma trebali biti temelji Zajedničkog regionalnog tržišta koje je dogovoreno u Sofiji 2020. godine, kao daljnji razvoj Regionalnog ekonomskog prostora koji je već potpisan 2017. godine u Trstu.

Oni podrazumijevaju prekogranično putovanje s ličnim kartama širom regiona, priznavanje diploma i priznavanje stručnih kvalifikacija ljekara, stomatologa i arhitekata. Ti sporazumi su, navodi Sarrazin, zbog političkih pitanja bili blokirani dvije godine.

Zahvaljujući političkoj spremnosti svih aktera zemalja zapadnog Balkana, napravljen je iskorak tokom pregovora u Berlinu, a šest uključenih strana uspjele su usaglasiti tekstove koji će politička pitanja ostaviti po strani i fokusirati se na cilj ovih regionalnih sporazuma, a to je omogućavanje lakšeg putovanja građanima šest zemalja zapadnog Balkana, priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija.

– Ovo je sada dobra osnova za daljnji razvoj zajedničkog regionalnog tržišta od čega će krajnju korist imati građani i poslovni subjekti. Sporazumi će biti od konkretne koristi stanovnicima regiona, ali i podsticaj za investicije – pojasnio je specijalni izaslanik.

Na pitanje koja je razlika između Berlinskog procesa koji je 2014. godine njemačka Vlada i “Otvorenog Balkana” koju podržavaju američki zvaničnici, Sarrazin je naglasio da njemačka Vlada smatra regionalnu saradnju, uključujući regionalnu ekonomsku saradnju, veoma važnom.

– Istovremeno, saradnja treba biti inkluzivna. Do danas su samo tri zemlje iz regiona pristupile inicijativi Otvoreni Balkan, dok Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište obuhvataju čitav region i šest država zapadnog Balkana. Samo tržište koje obuhvata cijelu regiju može ostvariti i najveću ekonomsku korist za cijeli region – stava je specijalni izaslanik.

Budući da sve zemlje za cilj imaju pridruživanje Evropskoj uniji i što brže postizanje kohezije s jedinstvenim tržištem EU, smatra vrlo značajnim da se zajedničko tržište zasniva na standardima EU.

Sarrazin je komentirao i posljednje izborne rezultate u Bosni i Hercegovini, kazavši da je Centralna izborna komisija pokazala nezavisnost i profesionalnost i sada se očekuju konačni rezultate, napominjući da je svaki napad na tu instituciju neprihvatljiv.

– Dijelim zabrinutost ODIHR-a zbog nedostatka reformi u zemlji, nedostatka povjerenja građana u institucije i retorike etničkih podjela koja je uticala na opće okruženje u kojem su se izbori održali. Sada je važno brzo formirati sve nivoe vlasti kako bi se konačno ispunili reformski planovi – kazao je Sarrazin u intervjuu za portal istraga.ba

Na pitanje da li Vlada Njemačke podržava odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta da odmah nakon izbora nametne izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, Sarrazin je kazao da Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno i u skladu sa svojim mandatom te da ima njihovu stalnu podršku za svoj važan rad.

Dodao je i da visoki predstavnik Schmidt koordinira odluke s međunarodnom zajednicom, kako to i diktira njegov mandat, a česte su konsultacije i s akterima u Bosni i Hercegovini i u regionu.

Što se tiče mjera preduzetih 2. oktobra, najprije treba procijeniti njihov učinak, dodao je Sarrazin, ponovivši da je njihov cilj bio povećanje funkcionalnosti Federacije i okončanje političke blokade u entitetu.