RECESIJA
FIPA najavila smanjenje stranih investicija u BiH
Iz FIPA-e navode da svaka promjena koja se desi na tržištu EU i svjetskom tržištu utiče i na Bosnu i Hercegovinu
Ako je suditi po podacima o ulaganjima u šest mjeseci ove godine, u BiH se može očekivati smanjenje ulaganja i do kraja godine, dodatno imajući u vidu najavljenu recesiju u zemljama iz kojih BiH očekuje strana ulaganja, rečeno je Feni u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Iz FIPA-e navode da svaka promjena koja se desi na tržištu EU i svjetskom tržištu utiče i na Bosnu i Hercegovinu.
Sigurni su da će očekivana recesija u svijetu uticati na priliv investicija u BiH, kao što je to bio slučaj 2008. i 2009. godine.
Ističu da su, osim očekivane recesije, izazovi s kojima se svijet suočava, a koji utiču na ekonomske aktivnosti, energetska kriza i rat u Ukrajini, što se reflektira i na dinamiku ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova direktnih stranih investicija (DSI), sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar – juni 2022. direktne strane investicije su iznosile 512,4 miliona KM ili 262 miliona eura.
Uz napomenu da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, iz FIPA-e navode da su strana ulaganja u tom periodu manja za 39 posto u odnosu na isti period 2021., kada su, prema revidiranim podacima u periodu januar – juni 2021., direktne strane investicije iznosile 840,2 miliona KM.
Trenutno postoji 98,1 posto šansi za nastupanje globalne recesije, prema modelu vjerovatnoće američke istraživačke organizacije Ned Davis Research.
Druge situacije u kojima je model vjerovatnoće nastupanja recesije bio tako visok zabilježene su tokom ozbiljnog ekonomskog pada 2020. godine i tokom globalne finansijske krize 2008. i 2009.
S obzirom na porast cijena hrane i energije, postoji zabrinutost da bi visoki troškovi života mogli dovesti do građanskih nemira. Sedamdeset i devet posto ekonomista koje je anketirao Svjetski ekonomski forum predviđa da će rast cijena izazvati socijalne nemire u zemljama sa niskim prihodima, dok su takva prognoze u ekonomijama sa visokim dohotkom 20 posto.