Nekapacitiranost pravosuđa koči donošenje pravnog okvira za zaštitu žrtava nasilja

U okviru projekta “Prekinimo ćutanje – unapređenje odgovora na seksualno nasilje u BiH“, kojeg implementiraju Fondacija Lara u partnerstvu s Fondacijom lokalne demokratije, uz podršku Ureda UN Women u BiH i finansijsku podršku Švedske Vlade, danas je organizovan događaj “Susret s novinarima s ciljem pravilnog informiranja javnosti o seksualnom nasilju u BiH“.

Kako je istaknuto na današnjoj konferenciji za medije, događaj se organizuje s ciljem ukazivanja na važnost podrške medija u BiH u nastojanjima da se dođe do konačnog usvajanja izmjena Krivičnog zakona FBiH, a koji će biti usklađen sa standardima Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) u oblasti seksualnog nasilja, ali i senzibiliranja javnosti prema žrtvama seksualnog nasilja.

Zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina ističe da su zastupnici u proteklom periodu podnijeli sedam incijativa za izmjenu Krivičnog zakona FBiH, te da se od ministra pravde zahtijevalo da tom poslu pristupi vrlo ozbiljno, s obzirom na obavezu donošenja novog krivičnog zakona.

– Sve što je traženo kroz incijative zahtjeva novi tekst. Potrebna nam je medijska podrška u javnom prostoru. Trebamo u narednom periodu, kada očekujemo formiranje vlasti, da krenemo dalje raditi na ovom pitanju, na temelju onogo što je ranije urađeno – kazala je Kratina.

Smatra da ovaj proces u FBiH najviše koči “nekapacitiranost pravosuđa“, jer uz sve političke okolnosti, koncenzus oko pitanja zaštite žrtava nasilja postoji.

– Još od 2014. godine mi imamo obavezu da u skladu s Istanbulskom konvencijom napravimo pravni okvir za zaštitu žrtava. Vidimo da nema dovoljno spremnosti da se prijavi nasilje, koje je itekako prisutno, posebno u periodima pandemije. Na putu da zaštitimo žrtve mi moramo podićni svijest cjelokupne javnosti o važnosti ovog pitanja, o destigmatizaciji, borbi s predrasudama, kako bi žrtva osjetila da iza sebe ima državu koja će ju zaštititi – navela je.

Izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović podvlači da je seksualno nasilje vid nasilja o kojem se najmanje razgovara i koje je najmanje vidljivo, ali da su naporima nevladinih organizacija ta pitanja ipak zastupljena na nivou države.

– Istraživanja ukazuju da svaka deseta žrtva nasilja to prijavi. To se dešava jer imamo ogromne stigme prema tim ljudima, a sistem nije adekvatan. U 2021. godini u cijeloj BiH bilo je ukupno prijavljeno 50 slučajeva seksualnog nasilja. Ljudi se ne odlučuju na prijavljivanje nasilja jer iza toga ne stoji sistem, što znači da oni ne mogu da riješe svoj problem. Ako uspostavimo sistem, žrtve će početi prijavljivati nasilje. Drugi problem je stigma – izjavila je Mujezinović.

Dodaje da država mora dati odgovore na ove probleme, dok su nevladine organizacije već započele s uspostavljanjem centara za žrtve nasilja u Općoj bolnici u Sarajevu, Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli i kliničkom centru u Mostaru.