BiH u ekonomskom šoku: Ima najveću inflaciju u regionu, raste i nezaposlenost

Stopa nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu dostigla je historijski visok nivo, a porasla je i u Bosni i Hercegovini. To je istaknuto u najnovijem izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan koji je danas predstavljen u Sarajevu.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Prema podacima iz izvještaja Svjetske banke, nezaposlenost u BiH u ovoj godini za 1,2 posto porasla je u odnosu na prošlu godinu, te iznosi više od 40 posto. Kako se ističe, pojavljuju se nedostaci radne snage, a nezaposlenost mladih je na novim najnižim nivoima u BiH, kao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.

-Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu – kaže Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, takođe će imati uticaje na izglede za BiH – dodao je on.

Realni rast u BiH je, prema podacima Svjetske banke, bio dostigao čak 7,5 posto, no u ovoj godini on je pao na oko 4 posto. Prema prognozi, njegov pad se očekuje i u 2023. i to na čak 2,8 posto.

Cijene roba i hrane, kaže se, dostigle su vrhunac sredinom 2022. godine. Kada je riječ o inflaciji, ona je dostigla dvocifen iznos u svim zemljama Zapadnog Balkana, no u BiH je najveća i u julu je dostigla skoro 16 posto!

Također, i deficit tekućeg računa se povećao u BiH, ali i u većini zemalja regije. U BiH je dostigao skoro 5 posto BDP-a.

-Povećana politička neizvjesnost, dalje fiskalne potrebe za ublažavanje uticaja energetske krize, usporeni proces pridruživanja EU i kašnjenje reformi, neki su od uzroka za negativne rezultate u BiH, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Kako se ističe, ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta. Te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.

Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju.

Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje, navodi se u izvještaju.